Ostanimo u kontaktu

NAJAVA

Kreativna radionica s „veselim pisanicama” u subotu u Gradskom parku

Objavljeno prije

Kad se male ruke slože, stvaraju se „Vesele pisanice” u našem gradu!

„Vesele pisanice” su projekt Turističkog ureda i Grada Metkovića, realiziran u suradnji sa odgojno-obrazovnim ustanovama s područja našeg grada. Projektu se pridružio i Prirodoslovni muzej Metković s kojim organiziramo kreativnu radionicu u Gradskom parku.

Učenici Srednje škole Metković – 4. b i  2. b smjera građevinski tehničar, te  3. d smjera računalni tehničar sa svojim su profesorima: Zoranom Grgićem, Matejom Lazarevićem, Vedranom Nižićem i Josipom Cvitanovićem, te pedagoginjom Violetom Oršulić izrađivali su velike pisanice.

Djeca iz Središnjeg dječjeg vrtića, DV Radost, DV Leut, DV Mali Isus, OŠ Stjepana Radića, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Gimnazije Metković i SŠ Metković ukrašavaju pisanice koje će u subotu, 13. travnja biti postavljene u Gradskom parku. Tamo će ih se moći razgledati sve do 30. travnja 2019.

Pozivamo svu djecu koja se žele zabaviti, bojati, crtati, naučiti plesti maslinove grančice, i još mnogo toga, da nam se pridruže u subotu 13. travnja u 11 sati na kreativnoj radionici.

U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, umjesto u Gradskom parku, radionica će se održati u Gradskom kulturnom središtu.

VJERSKI ŽIVOT

Što slavimo svetkovinom Tijelova?

Objavljeno prije

U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.

Danas slavimo blagdan Tijelova, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.

Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je “Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta” – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

Izvor: vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama9 300×250

Najčitanije