Ostanimo u kontaktu

BOJE SE DA IM SE NE NARUŠI UGLED

Kinezi ostali bez zavarivača, pelješki most teško će završiti u roku ‘Pošto-poto žele dovesti svoje ljude iz Kine‘

Objavljeno prije

Ako na gradilište pelješkog mosta u skoro vrijeme ne stignu zavarivači iz Kine, skupa s novim kontigentom od 47 čeličnih blokova, most se ni u kojem slučaju neće dovršiti u predviđenom roku za oko godinu dana.

Zbog korona-krize investitor Hrvatske ceste i izvođač kineska državna tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC) ostavili su mogućnost produženja zadanog roka za dovršetak (31. srpnja 2021. godine) za još nekoliko mjeseci, no ako čelični blokovi iz kineskih čeličana budu kasnili, rokovi će se prolongirati pa bi otvaranje samog mosta moglo biti i početkom 2022. godine.

Kinezi su pregovarali s tvrtkom “Brodosplit” da im ustupi svoje zavarivače, ali od toga za sada nema ništa. Istina, škverani već rade na dijelu pristupne ceste pelješkom mostu, takozvanoj stonskoj obilaznici kao kooperanti grčke tvrtke “Avax”.

Upućeniji u ovu problematiku tvrde da Kinezi pošto-poto žele dovesti svoje zavarivače iz Kine jer smatraju da bi im se narušio poslovni ugled ako bi u ovako važan posao uvodili neku tvrtku iz Hrvatske. To bi za njih u konačnici značili da nisu bili kadri vlastitim snagama izgraditi pelješki most, što bi im, smatraju u CRBC-u, narušilo poslovni ugled.

Riječ je o petstotinjak zavarivača koji će na gradilištu pelješkog mosta imati pune ruke posla jer se upravo spajaju čelični elementi buduće nosive konstrukcije mosta. Dosad je izgrađeno sedam od ukupno 12 stupova te dva upornjaka s neretvanske i pelješke strane.

OKONČANO IŠČEKIVANJE

Nakon višemjesečnih iščekivanja čini se da su krenuli radovi i na pristupim cestama Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli, na takozvanoj stonskoj obilaznici.

Izvođač je nastavio izvoditi zemljane radove iskopa i nasipa na dionicama 3 i 4 pa su tako navedenim radovima spojeni čvorište Prapratno i ulaz u tunel Polakovica te Zamaslina i izlaz tunela Supava. Na području mosta Ston kopaju se temelji upornjaka i stupa. Radovi na tunelu Polakovica napredovali su do iskopa predusjeka portala do prve berme, doznajemo od glasnogovornice Hrvatskih cesta Tamare Pajić.

Također se izvode radovi na potpornim zidovima te se priprema postavljanje betona. U mjesecu srpanju izvođač pojačanim angažmanom planira nastaviti izvoditi zemljane radove na svim dionicama, betonske radove na potpornim zidovima, završiti radove na portalu tunela Polakovica te započeti radove na portalu tunela Supava. Također se planira i nastavak radova na iskopu temelja upornjaka mosta Ston, ističu u Hrvatskim cestama.

ZAHTJEVNA DIONICA

Za razliku od pelješkog mosta, koji se radi od jeseni 2018. godine, radovi na pristupnim cestama startali su tek potkraj prošle godine, dakle kasnile su punu godinu dana i to zbog kompliciranih postupaka javne nabave i brojnih žalbi građevinskih tvrtki kod izbora najpovoljnijeg izvođača radova.

Nedaleko od gradilišta mosta u Komarnoj radi se čvor Duboka dok je na pelješkoj strani najzahtjevniji objekt tunel Debeli brijeg ukupne dužine 2467 metara, koji se nastavlja na dionicu ceste koja vodi od izlaska s mosta prema Stonu (Duboka – Sparagovići/Zaradeže).

Tako bi se ova zahtjevna dionica pelješke ceste dovršila u kolovozu 2022. godine, dok bi se stonska obilaznica u sklopu koje bi se gradila dva tunela i mosta preko Stonskog kanala ukupne vrijednosti 515 milijuna kuna bez PDV-a, trebala završiti u ožujku 2022. godine.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija

PODVODNA ARHEOLOGIJA

Na području doline Neretve pronađena nova arheološka senzacija

Objavljeno prije

Moguće je da se na području doline Neretve nalazi arheološka senzacija u svjetskim razmjerima, a o tome će javnost biti upoznata vrlo brzo, možda već kroz nekoliko tjedana kada stignu povratne informacije iz Amerike i Švicarske.

Naime, nakon dvogodišnje praćenja jednog lokaliteta na području Grada Ploča podvodni arheolog Mario Radaljac pronašao je i prepoznao dva cjelovita i više dijelova plovila tipa monoksil (mono – jedan; ksil – drvo), u hrvatskom prijevodu poznate kao ladve. Takva plovila radila su se od jednog debla, a u ovome slučaju pronađen je monumentalni monoksil dugačak 8,5 i širok 85 centimetara sa nedostajućim jednim krajem, tako da je njegova izvorna dužina za sada nepoznata. Za izradu takvog plovila bilo je potrebno hrastovo drvo promjera između 1,2 i 1,5 metara, visine 30 metara.

Plovilo se nalazi na samoj površini i na svom završetku ima kljun sa zadebljanjem. Po svemu sudeći, izuzetno je sačuvano i moguće je da će to biti jedno od najsačuvanijih plovila takve vrste u svijetu. No, to će pokazati detaljna analiza i analogije. Pronađeni su brojni ulomci drva koji su dijelovi brodskih konstrukcija monoksilnih plovila, no za sada se bez detaljne analize ne broje kao pojedinačna plovila. Zanimljivo je to što su na toj lokaciji primjećeni i rimski brodolomi koji su za sada skriveni pod muljem i pjeskom. Osim toga, na dubini između 8 i 10 metara, arheolog Mario Radaljac pronašao je zabijene i obrađene kolce ili pilone koji su teoretski mogli služiti za vezivanje plovila.

Plovila izrađena od jednog komada drva koristili su se dugo kroz povijest. Nastaju u razdoblju srednjeg kamenog doba u vremenu od nekih 10 000 godina pr. Krista, kada je razina mora bila niža. To je vrijeme razdoblja mezolitika kada su nekadašnji ljudi bili lovci sakupljači i nisu poznavali druge materijale osim kremena, kože i drva. Tehnika gradnje monoksila traje sve do 20. stoljeća i kao primjer su crno-bijele fotografije koje su snimnjene u uvali Caska na otoku pagu gdje su se takva plovila koristila za lov tuna. U Mađarskoj su pronađeni mlađi primjerci velikih ladvi koje su se u paru koristile kao vodenice.

Uzorci plovila i područja Grada Ploča poslani su za potrebe datiranja u Ameriku i Švicarsku, a rezultati se očekuju najdalje za četiri tjedna. „Pretpostavljam da bi ovo moglo biti jedno od najvećih nalazišta na svijetu po broju brodova koncentriranih na jednome mjestu. Do sada je, naime, pregledano samo  oko 0,5 posto lokaliteta i to površinski!“, rekao je Radaljac.

Uvjeti ronjenja na lokalitetu kojega ovaj iskusni podvodni arheolog istražuje ponekad su ekstremni s obzirom na vidljivost, koja zna biti samo 10-15 centimetara, pa bi pregled bez sigurnosnog konopa bio gotovo nemoguć. Radaljac smatra da je riječ o lokaciji s ogromnim potencijalom koji se može iskoristiti u turističke svrhe, za izgradnju muzeja i sl.

Istraživanja se obavljaju u organizaciji ronilačkih klubova UPA Rostrum Split i RK Neretva Metković, a posebno treba istaknuti Nevena Letu iz UPA Rostrum, koji je poznat po pronalascima brodova i artefakata iz svih razdoblja.

Mario Radaljac je hrvatski branitelj s 1 500 dana rata, bivši profesionalni ronilac na radovima do dubine 90 metara. Završio je arheologiju i povijest na Sveučilištu u Zadru i radio je kao kustos u Arheološkom muzeju u Splitu, dok trenutačno radi u Odjelu za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar. Surađivao je sa brojnim stranim i domaćim institucijama koje se bave podvodnom arheologijom, a posebnu suradnju ostvario je sa poznatom podvodnom arheologinjom dr. sc. Irenom Radić-Rossi. Mario trenutačno radi na doktoratu vezanom uz istraživanje neretvanskoga kraja, piše Rogotin.hr.

Foto: Mario Radaljac

Nastavi čitati
NEXTBIKE 300x250px
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije