Ostanimo u kontaktu

U TIMU I METKOVAC DR. SC. MIHAJLO LOJPUR

KBC Split prvi u Hrvatskoj potkožno ugradio defibrilator – ispod pazuha!

Objavljeno prije

Kardiolozi KBC-a Split postigli su velik uspjeh obavivši prvi u Hrvatskoj ugradnju subkutanog implantabilnog kardioverter defibrilatora (S-ICD), i to u dvije pacijentice srednje životne dobi.

Taj zahtjevan, minimalno invazivan kirurški postupak obavila je sa svojim timom doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, splitska kardiologinja.

– Kardioverter defibrilator je uređaj koji u pacijenta prevenira iznenadnu srčanu smrt, odnosno monitorira srčani ritam i u trenutku maligne aritmije, koja može izazvati zastoj srca, isporuči mali električni šok koji vrati rad srca u normalu – pojašnjava dr. Jurišić.

Naravno, ovaj uređaj se ne ugrađuje svim osobama koje imaju problema sa srcem.

– Uređaj se ugrađuje osobama koje su doživjele malignu aritmiju (oživljavanje) a da nije postojao razlog koji se mogao ukloniti, ili osobama kod kojih zbog određenih bolesti srca znamo da postoji povećani rizik od iznenadnog zastoja – kazuje dr. Jurišić.

Do 2010. godine postojali su samo transvenski kardioverter defibrilatori, što znači da je pacijentima elektroda išla kroz venu u srcu, a uređaj se smještao pod kožu na prednjoj strani prsišta.

Manji rizik od kompikacija

Prije 10 godina, dakle 2010., implantirani su prvi subkutani defibrilatori. Nakon faza ispitivanja, od 2015. godine kardiološka društva preporučuju subkutani ICD kao alternativu transvenskom ICD-u.

– Tako je, u KBC-u Split smo ugradili S-ICD dvjema bolesnicama koje su bile oživljavane, a zbog svojih osnovnih bolesti su povremeno ili trajno vezane za liječenje dijalizom. U ovom postupku defibrilatorski uređaj se smješta između mišića ispod pazušne jame, a elektroda postavlja pod kožu u projekciji iznad srca. Ova metoda ima manji rizik komplikacija infekcija i rizik oštećenja srčanog mišića i pluća te ima i prednost u ljudi koji imaju složenu anatomiju srca ili nemaju adekvatni venski pristup – navodi naša sugovornica.

Sam postupak ugradnje S-ICD-a traje oko sat vremena i provodi se u općoj anesteziji. Dakle, za sve nas laike ovo je znanstvena fantastika koju smo do sada mogli gledati u nekim SF filmovima, a koja se, evo, otprije nekoliko dana radi i u splitskoj “tvornici zdravlja”.

S obzirom da je dr. Jurišić prva liječnica koja je obavila jedan ovakav zahvat u Hrvatskoj, zanimao nas je njezin osjećaj kao operatera.

– Procedura je obavljena uz nadzor prof. dr. Joachima Wintera iz Njemačke, jednog od pionira ove metode implantacije. U cijelom postupku su od velike pomoći bili doc. dr. sc. Mihajlo Lojpur, specijalist anesteziologije, kao i svi članovi tima, liječnici, medicinske sestre i inženjeri medicinske radiologije. Odgovornost je bila velika, kao i zadovoljstvo kad je sve prošlo u najboljem redu – zaključuje dr. Jurišić, piše Slobodna Dalmacija.

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije