Ostanimo u kontaktu

ODMORA NIKAD DOSTA

Kako u Novoj godini možete uz samo 10 dana godišnjeg imati 32 dana odmora?

Objavljeno prije

Gotova je još jedna godina, a pred nama je nova, 2019. godina. U prošloj godini imali smo 11 neradnih dana, a isto toliko imamo ih u 2019. godini. Hrvatska ima 13 državnih praznika, a svi koji su zaposleni uvijek gledaju kako će iskoristiti te neradne dane i možda ih spojiti i dobiti koji dan odmora više.

Prvi dio godine ne donosi nam nešto previše. Nakon Nove godine koja pada u utorak, nema praznika sve do Uskrsa koji je ove godine 21. travnja, a pošto uvijek pada u nedjelju, slobodan je tek jedan dan – Uskršnji ponedjeljak. Sveta tri kralja padaju u nedjelju pa to znači da i tu ostajemo bez jednog slobodnog dana.

Uskrs je 2019. godine tri tjedna kasnije nego protekle godine, što znači da ćemo se načekati za slobodne blagdanske dane.

No, od 1. svibnja stvari će izgledati puno bolje. Prvomajski Praznik rada u 2019. godini pada u srijedu, tako da tu postoji mogućnost spajanja ili s jedne ili s druge strane tjedna.

kalendar, praznici, 2019.

U lipnju imamo tri praznika – TijelovoDan antifašističke borbe i Dan državnosti. Tijelovo pada u četvrtak, kao i svake godine, tako da tu postoji prilika za malo većim produljenim vikendom. Dan antifašističke borbe je 22. lipnja, a to je u ovom slučaju subota. Iza toga je Dan državnosti koji se obilježava 25. lipnja, a pada u utorak. Tako da će oni najsretniji možda moći spojiti cijeli taj tjedan od Tijelova do Dana državnosti i tako dobiti 6 slobodnih dana uz korištenje samo dva dana godišnjeg odmora.

Nakon lipnja, kolovoz nam donosi dva neradna dana. Dan domovinske zahvalnosti obilježava se 5. kolovoza što pada u ponedjeljak, a tjedan iza toga, u četvrtak 15. kolovoza, Velika gospa. Tako se tu javlja prilika za produljeni vikend ukoliko se odlučite spojiti vikend s Danom domovinske zahvalnosti ili pak mali godišnji od četiri dana ukoliko odlučite iskoristiti praznik Velike gospe.

Slična mogućnost otvara se za Dan neovisnosti koji pada u utorak 8. listopada pa možete imati produljeni vikend sve do utorka ukoliko iskoristite dan godišnjeg odmora.

Svi sveti donose još jedan produženi vikend jer u 2019. godini taj blagdan pada u petak pa se javlja prilika za produljeni vikend, što je ujedno i posljednji prije prosinca i nadolazećih božićnih blagdana.

Godinu završavamo s odlično posloženim božićnim blagdanima. Naime, Božić pada u srijedu, a Sveti Stjepan u četvrtak te su tu moguće tri kombinacije. Odmor od pet dana i korištenje samo jednog dana godišnjeg odmora. Zatim odmor od šest dana uz korištenje dva dana godsišnjeg odmora ili pak vam treba malo veći odmor od čak devet dana odmora, što je izvedivo uz iskorištavanje samo tri dana godišnjeg odmora.

Nakon prva četiri mjeseca u ovoj godini, dolazi nam zaista povoljno razdoblje, a oni snalažljivi koji će iskorištavati sve mogućnosti spajanja, mogu u šest mjeseci koji su pogodni za spajanje sa samo 10 dana godišnjeg odmora doći do 32 slobodna dana, piše Vijesti.RTL.hr

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije