Od osnutka neovisne Hrvatske govori se o potrebi poboljšanja korporativnog upravljanja poduzećima u vlasništvu države, o intenziviranju prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine i srodnim pitanjima, međutim, u vlasništvu države i dalje se nalazi 1.400 poduzeća i goleme vrijednosti tzv. neproduktivne imovine. Iste ili slične preporuke Hrvatskoj dala je Europska komisija, a uskoro će ih usvojiti i Vijeće EU, sve zbog problema koje Hrvatska ima u upravljanju državnom imovinom.
Ministar državne imovine Goran Marić od svog dolaska na tu funkciju pokušava promijeniti odnose i stvari postaviti na pravo mjesto. O tomu je nedavno u razgovoru za medije govorio dugo i naširoko te je pri tomu istaknuo da je to što je Hrvatska radila sa svojom imovinom posljednjih 25 godina bilo pogubno, promašeno i štetno.
Kad to kaže jedan ministar i uz to doktor znanosti, ima razloga za zabrinutost na svim razinama upravljačkog i društvenog sustava.
Ministar Marić, tako se čini, posvećen je više sređivanju stanja nekretninskog sektora u kojemu postoje brojni problemi vezano za vlasništvo, uzurpacije i drugo, dok prodaja tvrtki u državnom vlasništvu ne ide planiranom brzinom.
Primjerice, krajem 2017. godine u državnom je vlasništvu bilo 1653 čestice zemljišta ukupne površine 74,5 milijuna četvornih metara, te 820 objekata i objekata na zemljištu na kojima je uspostavljeno vlasništvo RH, a ukupne površine 32 milijuna kvadrata.
U isto vrijeme u vlasništvu države bilo je 359 zemljišta i objekata neperspektivne vojne imovine ukupne površine 34,5 milijuna četvornih metara. Tijekom 2017. godine Ministarstvo državne imovine upravljalo je s deset kampova površine 528 tisuća četvornih metara od čega su ostvareni prihodi od 5,4 milijuna kuna.
Tijekom iste godine u vlasništvu RH evidentirano je više od 6000 stanova, blizu 7000 poslovnih prostora, 2789 garaža i 230 parkirališta.
Tvrtki od posebnog državnog interesa je 39. To su ACI d.d. Opatija, Agencija Alan d.o.o. Zagreb, APIS IT d.o.o., Zagreb, Autocesta Rijeka-Zagreb, Croatia Airlines, Državne nekretnine Zagreb, Hrvatska pošta, DAB, FINA, HBOR, HEP Zagreb, Hrvatska lutrija, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske autoceste Hrvatske vode, tvrtke unutar HŽ, INA, Jadrolinija Janaf, sve hrvatske zračne luke i druge tvrtke.
Tijekom 2017. i u 2018. godini Ministarstvo državne imovine ostvarilo je za oko pet do 20 posto manje prihode u postupcima i planovima vezanim za prihode od prodaje dionica putem CERP-a (Centar za restrukturiranje i prodaju) ili od prodaje nekretnina. Prošle je godine ostvarena prodaja dionica i udjela trgovačkih društava iz portfelja CERP-a u vrijednosti od 446,1 milijun kuna, a od nefinancijske imovine ostvareno je 217 miljuna kuna. Sklopljeno je 649 ugovora od čega 405 ugovora s naknadom u vrijednosti 330 milijuna kuna.