Ostanimo u kontaktu

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM

Kako oploditi neproduktivnu imovinu? U vlasništvu države i dalje se nalazi 1.400 poduzeća!

Primjerice, krajem 2017. godine u državnom je vlasništvu bilo 1653 čestice zemljišta ukupne površine 74,5 milijuna četvornih metara, te 820 objekata i objekata na zemljištu na kojima je uspostavljeno vlasništvo RH, a ukupne površine 32 milijuna kvadrata.

Objavljeno prije

Foto: Ilustracija / Metković NEWS

Od osnutka neovisne Hrvatske govori se o potrebi poboljšanja korporativnog upravljanja poduzećima u vlasništvu države, o intenziviranju prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine i srodnim pitanjima, međutim, u vlasništvu države i dalje se nalazi 1.400 poduzeća i goleme vrijednosti tzv. neproduktivne imovine. Iste ili slične preporuke Hrvatskoj dala je Europska komisija, a uskoro će ih usvojiti i Vijeće EU, sve zbog problema koje Hrvatska ima u upravljanju državnom imovinom.

Ministar državne imovine Goran Marić od svog dolaska na tu funkciju pokušava promijeniti odnose i stvari postaviti na pravo mjesto. O tomu je nedavno u razgovoru za medije govorio dugo i naširoko te je pri tomu istaknuo da je to što je Hrvatska radila sa svojom imovinom posljednjih 25 godina bilo pogubno, promašeno i štetno.

Kad to kaže jedan ministar i uz to doktor znanosti, ima razloga za zabrinutost na svim razinama upravljačkog i društvenog sustava.

Ministar Marić, tako se čini, posvećen je više sređivanju stanja nekretninskog sektora u kojemu postoje brojni problemi vezano za vlasništvo, uzurpacije i drugo, dok prodaja tvrtki u državnom vlasništvu ne ide planiranom brzinom.

Primjerice, krajem 2017. godine u državnom je vlasništvu bilo 1653 čestice zemljišta ukupne površine 74,5 milijuna četvornih metara, te 820 objekata i objekata na zemljištu na kojima je uspostavljeno vlasništvo RH, a ukupne površine 32 milijuna kvadrata.

U isto vrijeme u vlasništvu države bilo je 359 zemljišta i objekata neperspektivne vojne imovine ukupne površine 34,5 milijuna četvornih metara. Tijekom 2017. godine Ministarstvo državne imovine upravljalo je s deset kampova površine 528 tisuća četvornih metara od čega su ostvareni prihodi od 5,4 milijuna kuna.

Tijekom iste godine u vlasništvu RH evidentirano je više od 6000 stanova, blizu 7000 poslovnih prostora, 2789 garaža i 230 parkirališta.

Tvrtki od posebnog državnog interesa je 39. To su ACI d.d. Opatija, Agencija Alan d.o.o. Zagreb, APIS IT d.o.o., Zagreb, Autocesta Rijeka-Zagreb, Croatia Airlines, Državne nekretnine Zagreb, Hrvatska pošta, DAB, FINA, HBOR, HEP Zagreb, Hrvatska lutrija, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske autoceste Hrvatske vode, tvrtke unutar HŽ, INA, Jadrolinija Janaf, sve hrvatske zračne luke i druge tvrtke.

Tijekom 2017. i u 2018. godini Ministarstvo državne imovine ostvarilo je za oko pet do 20 posto manje prihode u postupcima i planovima vezanim za prihode od prodaje dionica putem CERP-a (Centar za restrukturiranje i prodaju) ili od prodaje nekretnina. Prošle je godine ostvarena prodaja dionica i udjela trgovačkih društava iz portfelja CERP-a u vrijednosti od 446,1 milijun kuna, a od nefinancijske imovine ostvareno je 217 miljuna kuna. Sklopljeno je 649 ugovora od čega 405 ugovora s naknadom u vrijednosti 330 milijuna kuna.

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije