Ostanimo u kontaktu

ŠTO SVE TREBATE ZNATI UOČI POČETKA NASTAVE

Još je malo ostalo do prvog zvona u novoj školskoj godini

Objavljeno prije

skola, ucenici, nastava

Još je malo ostalo do prvog školskog zvona u novoj školskoj godiniSvaki početak nove školske godine ponekad izaziva visokofrekventne stresove kod učenika, ali i roditelja. Kod učenika koji tek počinju polaziti nastavu zbog straha kako će se odvojeni od roditelja prilagoditi novim uvjetima rada i života, a kod roditelja zbog činjenice da moraju pribaviti i izdvojiti pozamašan iznos sredstava kako kvalitetno opremili svoga svim potrebitim udžbenicima i dodatnim nastavnim materijalima.

No, krenimo redom. Iako se godinama uoči početka školske godine govori treba li nastava počinjati već u prvom tjednu rujna, zbog turističke sezone u Dalmaciji, i ove godine nastava će početi „na vrijeme“, znači 4.rujna, i završiti će 15.lipnja 2018.

Prvo polugodište traje od 4.rujna do 22.prosinca, a drugo od 15.siječnja do 15.lipnja 2018.

Svaka osnovna škola mora ostvariti najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 tjedana nastavnoga rada.

Zimski praznici praktično će trajati od 22.prosinca do 15. siječnja, puna tri tjedna, a proljetni odmor je od 29.ožujka do 6.travnja 2018, a nastava će početi 9.travnja.

Zašto je povratak u školu stresan?

Djeca svoj ležerni ritam moraju zamijeniti malo strožim režimom i ponašanjem, većinu gradiva su preko praznika zaboravili, i treba im vremena za prilagodbu.

Ipak, oko povratka u školu ne treba raditi preveliku dramu, ali djeci treba pomoći da im povratak u školu bude lakši.

To se postiže razgovorima roditelja s djecom, bilo da se radi o kupovini odjevnih predmeta, školskog pribora, i druge opreme. Uloga roditelja nemjerljiva je i u slučajevima da djeca mijenjaju mjesto stanovanja, a time i odlazak u drugu školu.

Veliku ulogu imaju i učitelji od kojih se traži umješnost u vođenju razgovora prilikom upoznavanja s učenicima i u naputcima što će sve raditi tijekom školske godine, gdje će putovati, koga će upoznati, kako će biti nagrađivani za svoj rad i dodatne aktivnosti.

Roditeljska uloga je nemjerljiva za djecu koja prvi put polaze u školu.

Prvašići se suočavaju sa strahom od novog i nepoznatog pa im roditelji moraju dati podršku i moraju biti strpljivi u davanju odgovora.

Jesu li mobiteli potrebni?

Pedagozi i drugi stručnjaci, pa i sve veći broj roditelja upozoravaju da za učenika prvog razreda mobitel na nastavi nije neophodan. Neki roditelji stoga i ne kupuju skupe uređaje, ali s druge strane, djeca im kod kuće spočitavaju kako većina njihovih vršnjaka raspolaže takvim napravama i pitaju ih zašto su takvi, te zašto im ne kupe mobitel.

Mobitel je, to je jasno, korisna stvarčica, ali djeci treba objasniti da im kvare vid, remete koncentraciju, i općenito normalan razvoj. Osim toga mobitel je i trošak, a djeca se ne zadovoljavaju s bilo kakvim modelom pa svake godine traže novi i napredniji. Ako dijete inzistira na novom smartphoneu, treba mu reći da u kući postoji i fiksni telefon i da se u svakom trenutku može javiti prijateljima iz razreda. Doduše, nisu životne okolnosti za svu djecu iste, i postoje brojne razlike, od stanovanja do udaljenosti do škole, tu je i pitanje tko čuva djecu i kada…

Neki uporni roditelji smatraju da bi dijete u najboljem slučaju trebalo dobiti mobitel u trećem ili četvrtom razredu, a do tada, ako je moguće da koriste fiksne telefone.

Dijete ne smijete opterećivati

Polaskom u školu dijete-učenik mijenja veći broj svojih navika. Stoga ih treba polako pripremati na novi raspored odlazaka na spavanje i na vrijeme ustajanja. Djeci treba dati do znanja da i drugima nije lagan prijelaz s „ljetnog“ na školskim režim. Najvažnije da se dijete upozori na potrebu samostalnog izvršavanja školskih obveza, a ukoliko to samo ne može treba mu pomoći. Potrebno je osigurati mu i radni prostor, dovoljno svijetlosti i privatnosti.

Ne treba inzistirati na beskonačnom ponavljanju i rješavanju zadataka prije početka školske godine, već je potrebno ponoviti važne sadržaje iz pojedinog predmeta, a ostalo će ponavljati u rujnu u školi. Dijete treba slušati i od njega tražiti da vas obavještava o svim događajima i doživljajima u školi.

Prehrana djece iznimno je važna i značajna

Najvažniji obrok tijekom dana svakako je doručak. Inače, svaki obrok mora sadržavati ugljikohidrate, bjelančevine i masti. Na prvom jutarnjem obroku važno je imati žitarice i mliječne proizvode, a mogu konzumirati voće i orašaste plodove.

Zatim idu dva međuobroka, a djeca koja rastu trebaju barem pet obroka dnevno.

Crveno meso nije najpopularnije u svijetu zdrave prehrane, ali to vrijedi ako se s njegovom konzumacijom pretjeruje.

Meso je odličan izvor željeza koje je nužno da se kisik transportira do mozga.

Večernji obroci trebali bi biti malo lakši. Za djecu je važan i san, i ne smije ga biti premalo.

Naravno, svoj doprinos pravilnom odgoju i obrazovanju, stjecanju navika i odrastanju te kvalitetnoj komunikaciji s roditeljima, uvijek i nanovo daju i davat će vrijedni i samozatajni učitelji čiji posao ni izdaleka nije valoriziran.

Svima želio sretan početak nove školske godine.

Pero Jakić/Metkovic NEWs

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU

Objavljene najave poziva za jedinice lokalne i područne samouprave ukupne vrijednosti 749 milijuna kuna

Objavljeno prije

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je najavu za pet poziva koji će se financirati u 2021. godini. Vrijednost pet poziva iznosi 749 milijuna kuna i to je do sada najveći iznos koji je osiguran za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i prihvatljive korisnike sredstava EU fondova.

Najave poziva uključuju sljedeće programe: Program razvoja otoka u 2021. godini koji se odnosi na unaprjeđenje i razvoj lokalne zajednice na otocima povećanjem kvalitete i dostupnosti komunalnih, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih, kulturnih, sportskih, poduzetničkih, turističkih te ostalih javnih usluga uz sustavnu podršku zaštiti okoliša, primjeni energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Program je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojim administrativnim granicama obuhvaćaju hrvatske naseljene otoke i njima pripadajuće povremeno naseljene i nenaseljene otoke i otočiće te poluotok Pelješac.

Program održivog razvoja lokalne zajednice ima za cilj pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja u skladu s njihovim razvojnim posebnostima, te je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku u unapređenju i razvoju društvene, javne, komunalne, socijalne i gospodarske infrastrukture.

Program podrške brdsko-planinskim područjima ima za cilj pridonijeti održivom razvoju brdsko-planinskih područja u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja. Program je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i predstavlja podršku u  unaprjeđenju društvene, komunalne, socijalne i javne infrastrukture te pripremi infrastrukture kao preduvjeta za ulaganja i gospodarski oporavak te sanaciju šteta na infrastrukturnim građevinama nastalih uslijed vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinsko područje. Program je namijenjen za projekte s područja jedinica lokalne samouprave koje su u skladu s Odlukom o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave stekle status brdsko-planinskog područja.

Program podrške regionalnom razvoju za cilj ima jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala te brži gospodarski oporavak ovih područja, što je preduvjet za sprečavanje iseljavanja stanovništva, smanjenje negativnog demografskog trenda i održivi razvoj. Programom se potiče razvoj lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata društvene, javne, socijalne, komunalne, gospodarske i okolišne infrastrukture na lokalnoj razini.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije najavljuje i raspisivanje Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini prema istoimenom Prgoramu. Sredstava Programa su bespovratna i namjenska, a usmjeravaju se za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini korisnicima koji imaju sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz fondova EU za programsko razdoblje 2014.-2020 i projekata financiranih u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje te Financijskih mehanizama EGP i Kraljevine Norveške.

Za korištenje sredstava Programa sufinanciranja provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini mogu se prijaviti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pozivi će biti otvoreni od 15. prosinca 2020. godine te će od tog datuma, prihvatljivi podnositelji zahtjeva moći dostavljati zahtjev za financiranje svojih projektnih prijedloga.

U pripremi su i pozivi za Program ulaganja u infrastrukturu vjerskih zajednica i Program poboljšanja infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije poziva sve prihvatljive podnositelje da pripreme svu potrebnu dokumentaciju kako bi mogli pravovremeno dostaviti zahtjeve za financiranje svojih projektnih prijedloga.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije