Ostanimo u kontaktu
LPG Narona MAXMART Opuzen
JURA SHOP – AKCIJA Vikend Sl2
JURA SHOP – AKCIJA Vikend Sl1
GAZ Benz 1200x400px
PIVAC 1200×300
PIVAC 2 1200×300
ICE PRO 1200
POLIKLINIKA MEDICOR MM 1200×400

OVIH DANA SE NAMEĆE PITANJE: IMA LI MANDARINA BUDUĆNOST?

Investiranjem u preradbene pogone do nove vrijednosti, smanjenja nezaposlenosti, a i novih trajnih nasada

Objavljeno prije

mandarina

Ni u godini rekordnog uroda mandarina neretvanski voćari ne kriju svoje nezadovoljstvo otkupnim cijenama „žutih plodova“ i smatraju da s ostvarenim prihodima ne mogu podmiriti troškove proizvodnje i same berbe.

Javnost je upoznata da je od 90 tisuća tona koliko se ima ubrati, čak 30 tisuća tona sitnih plodova koji navodno nisu za tržište, pa je njihova cijena na otkupu oko 80 lipa za kilogram. Za kilogram plodova standardne veličine proizvođači mogu dobiti do dvije i pol kune za kilogram, a oni koji svoj proizvod deklariraju kao ekološki i prevoze voće do većih potrošačkih centara u Hrvatskoj dobivaju pet kuna za kilogram.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Međutim, snalažljivi pojedinci od samih otkupljivača uzimaju sitne mandarine i dovoze ih na veletržnice te ih prodaju za nešto veće iznose i zarađuju, ali istovremeno postaju nelojalna konkurencija proizvođačima koji prodaju vlastito i uz to kvalitetnije voće.

Predstavnici nekih otkupljivača su prije početka berbe dramatično upozoravali javnost kako  neće biti dovoljno berača, ali su ih vlasnici plantaža demantirali i ujedno ih pitali kako to da se baš oni brinu o tomu, a ne o otkupu, cijenama i plasmanu  što im je glavni posao.

RENT-A-CAR M 740

Uz puno uvažavanje teškoća u izvozu nastalih zbog embarga prema Rusiji, opće je mišljenje da je otkupljivačima glavni cilj otkupiti što kvalitetnije voće za što nižu cijenu. Nisu posebno zainteresirani ni za izvoz jer na europskom tržištu zbog konkurencije subvencioniranih mediteranskih proizvođača ne mogu priskrbiti ciljanu zaradu.

Kako su mandarine strateški neretvanski i zaštićeni hrvatski izvozni proizvod, konačno bi se moralo znati kakva im je budućnost i mogu li i dalje biti glavni izvor prihoda za tisuće  stanovnika doline Neretve.

Misle li stanovnici doline Neretve živjeti od uzgoja mandarina morali bi se i udruživati radi uvođenja novih sortimenata i tehnologija, zbog jačanja kvalitete i suvremenije zaštite, europskih standarda u pakiranju, radi osiguranja sigurnih tržišta i većih prihoda, dok bi država trebala sačiniti ekonomske okvire za razvoj te grane poljoprivrede i konačno riješiti pitanja navodnjavanja površina i sve izrazitije slanosti tla. Sve to nije moguće napraviti bez sadržajne i stalne suradnje svih jedinica lokalne samouprave.

Nekada su se u dolini Neretve proizvodile tisuće tona rajčica i drugog povrća za prodaju i preradu, uzgajala se i vinova loza, proizvodilo vino te alkoholna i bezalkoholna pića. Danas toga nema. Kao što ne postoji ni prerada mandarina na ovim prostorima zbog čega snalažljiviji vlasnici plantaža ugovaraju prodaju određenih količina manjim tvrtkama u okolici Zagreba koje su svoj interes našle baš u preradi toga voća.

Investiranjem u preradbene pogone moglo bi se zapošljavati nezaposlene . To bi dovelo i do zasnivanja novih trajnih nasada . Nove impulse uzgoju i proizvodnji mandarina daju brojni turisti iz Njemačke, Austrije, Švicarske i drugih zemalja koji u posezoni borave u hotelima od Makarske do Dubrovnika, s tim da po jedan dan imaju izlete u dolinu Neretve gdje u aranžmanima ugostitelja i agencija na plantažama beru i kušaju mandarine, a potom napunjene vrećice nose u svoje zemlje .

Zaključno, ne postoji dilema jesu li mandarine budućnost Neretve, već pitanja kada će i kako svi zainteresirani zajedničkim naporima riješiti već navedene probleme  te tako doprinijeti isplativosti proizvodnje i ekonomskoj snazi stanovništva.

Piše: Pero Jakić / radiodelta.hr

'RITAM KRUGA' U DUBROVNIKU

Održana 6. nacionalna konferencija Hrvatske udruge poslovnih žena ‘Krug’, Anici Majić nagrada u socijalnom poduzetništvu

Objavljeno prije

U Dubrovniku je održana 6. nacionalna konferencija Hrvatske udruge poslovnih žena Krug pod nazivom Ritam kruga. Na trima panelima zanimljivih tema, razgovaralo se od ulaska žena u poduzetništvo, nejednakostima u svijetu poduzetništva i na upravljačkim funkcijama do primjene umjetne inteligencije u poslovanju. Poduzetnice i menadžerice Hrvatske razmijenile su poslovna iskustva i strategije u okolnostima nastalim danas u poduzetništvu.

Prigodnim govorom prisutnima se obratila predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, Sanja Putica te predsjednica Županijske komore, Nikolina Trojić.

U okviru Konferencije dodijeljene su nagrade za menadžerice i poduzetnice godine. Za 40 godišnji kontinuitet u poduzetništvu nagrađena je Gordana Leskur Jurić. Nagradu za poduzetnicu godine dobila je Lea Đurović Ruso. Poduzetnicom u socijalnom poduzetništvu nagrađena je Anica Majić, a nagradom za menadžericu godine Arijela Draguzet.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Sudionicama Konferencije obratila se zamjenica Gradonačelnika, Jelka Tepšić, pročelnica UO za poslove Župana i Županijske skupštine, Žaklina Marević, državna tajnica MROSP-a, Marija Pletikosa i video porukom potpredsjednica Europske komisije, Dubravka Šuica.

Konferenciju su podržali Grad Dubrovnik, Županija dubrovačko-neretvanska, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, TZ Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatska gospodarska komora, Općina Konavle i Valamar.

RENT-A-CAR M 740

Hrvatska udruga poslovnih žena Krug osnovana je 1992. godine, a danas broji oko 150 članica. Radi lakšeg djelovanja na lokalnoj razini osnovani su i ogranci Dubrovnik, Split, Šibenik, Pula i Rijeka, a u postupku je i osnivanje ogranka Zagreb.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Bakin Kruh
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije