Ostanimo u kontaktu

BORBA PROTIV STRESA

Hranom protiv stresa

Objavljeno prije

U borbi protiv stresa i njegovih posljedica, uglavnom se oslanjamo na odgovor organizma koji se manifestira kroz izuzetno djelotovoran i kompleksan set reakcija.

stres

Ipak, kod kroničnog stresa, sposobnost tog odgovora sve više slabi. Postajemo neotporni i podložni različitim infekcijama i bolestima, drugim rječima, postajemo “vrlo ugodno stanište” različitim uzročnicima bolesti. U takvim slučajevima, pomoć je potrebno potražiti “izvana”.

Najčešći poremećaji i bolesti koje se povezuju sa stresom su:

  • Umor, glavobolja, nesanica, depresija
  • Probavne smetnje, peptički ulkus, iritabilni kolon, poremećaji hranjenja
  • Napetost mišića, bolovi u vratu i leđima, PMS
  • Povišeni krvni tlak, ateroskleroza, dijabetes, debljina
  • Infekcije, psorijaza, alergije, astma

 

Prejedanje zbog stresa

Istraživanja pokazuju da sve više ljudi u modernom društvu na stresne situacije reagira prekomjernim unosom hrane. Mnogim osobama hrana predstavlja utjehu, barem kratkoročnu. Stoga nerijetko posežu za hranom kada imaju emocionalni problem, nekada svjesno, nekada podsvjesno. Takvo pogrešno rješavanje problema sprječava ih da spoznaju kako učinkovito riješiti određeni emocionalni problem.

Depresija, dosada, usamljenost, ljutnja, anksioznost, frustracija, stres, problemi u međuljudskim odnosima i niska razina samopoštovanja sve su redom stanja koja često leže u podlozi prejedanja.

Prvi korak ka rješavanju problema emocionalnog prejedanja je spoznaja ‘okidača’ koji uzrokuju prejedanje.

 

Koje situacije i emocije uzrokuju prejedanje?

Pet je osnovnih kategorija u koje se mogu svrstati razlozi za emocionalno prejedanje;

Socijalne. 
Nerijetko jedemo više kada smo u društvu drugih ljudi. Primjerice, jedemo previše kako bi se uklopili u skupinu ljudi koja nas ohrabruje da jedemo više.

Emocionalne. 
Jedemo previše zbog dosade, stresa, umora, napetosti, depresije, ljutnje, anksioznosti ili usamljenosti. Hranom tako pokušavamo ispuniti ‘prazninu’.

Situacijske.
Brojne reklame kojima podliježemo svjesno i nesvjesno tjeraju nas da jedemo više. Odlazak u kino, na sportske utakmice, shopping centre danas ujedno znači i jesti jer je taj dio gotovo inkorporiran u prigodu.

Nedostatak samopouzdanja. 
Prejedanje kao rezultat niske razine samopouzdanja vrlo je česta pojava. Ideal savršenog tijela koji nameću mediji teško je postići te su mnoge osobe zarobljene u začaranom krugu držanja najrazličiijih dijeta i prejedanja. Nezadovoljstvo vlastitim izgledom ili nedostatkom snage volje najčešći su uzroci prejedanja.

Fiziološke.
Prejedamo se i zbog neutažive gladi koja nastaje zbog preskakanja obroka ili zbog boli različitih etiologija i vrsta.

Ključno je identificirati ‘okidače’ koji uzrokuju prejedanje kod određenih osoba. Najjednostavnija metoda je vođenje dnevnika prehrane u koji se unose i emocije koje ste osjetili toga dana. Na taj način moguće je identificirati uzorke ponašanja koji se ponavljaju i tako izdvojiti ključne ‘okidače’ prejedanja.

Za uspješno rješavanje ove loše navike korisno je pronalaženje novih interesa u životu, poput tjelovježbe, rekreacije, meditacije ili različitih metoda opuštanja.

 

Pravilna prehrana kao oslonac protiv stresa

Iako je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrokom stresa, sasvim je jasno da je pod ovakvim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba organizma za nutrijentima. Pravilnom prehranom, primjerice, možemo povoljno djelovati na smanjenje stresa i umanjivanje negativnih biokemijskih i fizioloških učinaka stresa i stresnih agensa.

Nutrijenti koji su tijekom stresnog razdoblja “kritični” uključuju vitamine A, C i E, vitamine B skupine, te minerale cink, selen, kalcij, magnezij i kalij. Zbog pojačanog metabolizma te povećane potrebe za energijom tijekom stresnih razdoblja, organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina. S druge strane, unos kofeina, nikotina, alkohola i ostalih psihoaktivnih supstancija treba treba ograničiti.

U stanju stresa posebnu pažnju trebalo bi posvetiti odabiru namirnica i probavi. Iako je odabir namirnica vjerojatno zadnja stvar o kojoj razmišljamo kada smo pod stresom, nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice u stanju stresa mogu organizmu pružiti značajno olakšanje. Funkcionalna hrana koja djeluje povoljno na probavni sustav sadrži aktivne komponente poput probiotika, prebiotika te neprobavljivih prehrambenih vlakana. Najveći udio u ovome segmentu imaju fermentirani mliječni proizvodi, koji se i tradicionalno vežu uz dobru probavu.

Dobro izbalansirana prehrana koja podrazumijeva pet manjih dnevnih obroka nudi značajnu zaštitu osobama izloženim stresu. U slučaju da prehranom nisu osigurani svi potrebni nutrijenti, korisno je posegnuti za suplementima. Redovita tjelovježba također je važna jer potiče lučenje endorfina, prirodnih agensa za poboljšanje raspoloženja.

 

Ljekovito bilje tradicionalno se koristi za ublažavanje stresa i opuštanje

Kamilica – Djeluje kao blago opuštajuće sredstvo kako za živčani, tako i za probavni sustav, a može Vam pomoći i da lakše zaspete. Već i blagi miris i okus čaja od kamilice umiruje.

Matičnjak – Čaj od matičnjaka ili melise ima umirujuće djelovanje. Djeluje na rad srca, na krvožilni, probavni, živčani i dišni sustav.

Valerijana – Pomaže kod anksioznosti, nesanice, uznemirenosti i stresa. Ova ljekovita biljka dostupna je u obliku tinkture i kapsuliranog ekstrakta.

Hmelj – Ljekovita svojstva hmelja poznata su od davnina. Pivo kojemu se hmelj dodaje zbog arome ima opuštajući učinak i može pomoći kod nesanice. Naravno, kod konzumacije piva zbog sadržaja alkohola valja biti umjeren.

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender / vitamini.hr

POLIKLINIKU 'SVJETLOST' ZAMIJENIO DUBROVAČKOM BOLNICOM

Metkovac Ivan Boras: ‘Zadovoljan sam odlukom da se s obitelji iz Zagreba preselim u Dubrovnik’

Objavljeno prije

Foto: Vedran Jerinić / Dubrovniknet.hr

Foto: Vedran Jerinić / Dubrovniknet.hr

Nakon dugogodišnjeg rada u Zagrebu, 36-godišnji Metkovac, oftalmolog Ivan Boras, odlučio je, dok njegovi kolege diljem Hrvatske odlaze raditi u velike bolničke centre ili u inozemstvo, doći živjeti i raditi u Dubrovnik. Specijalista oftalmologije susrela sam tijekom redovite godišnje kontrole vida i oduševila se njegovim strpljenjem i spremnošću s kojom je odgovarao na sva moja dodatna pitanja i uz to se i šalio, – piše Lea Pavlović za portal Dubrovniknet.hr.

Trebala mu je, kaže, promjena u životu, pa se nakon 10 godina rada u Poliklinici Svjetlost, koju vodi prof. Nikica Gabrić odlučio nastaviti karijeru u dubrovačkoj općoj bolnici. Prenosimo razgovor o motivima povratka dr. Ivana Boras, te stanju na očnom odjelu, odnosu i pristupu pacijentima, i planovima za budućnost.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. Pripravnički staž odradio je na KBC-u Sestara Milosrdnica, nakon čega je specijalizirao oftalmologiju pod mentorstvom prof. Nikice Gabrića na Klinici Svjetlost u Zagrebu. Glavno područje njegovog interesa rada su bolesti stražnjeg očnog segmenta, odnosno mrežnice. 

– Trebala mi je promjena.I u privatnom i u profesionalnom smislu. Inače nisam osoba kojoj odgovaraju veliki gradovi, kakav je Zagreb. Dubrovnik ima kvalitetu života kakvu samo Mediteranski gradovi imaju, a zbog spleta iznimnog povijesnog nasljeđa, predivne prirode i ugodne klime. Porijeklom sam iz Metkovića, a supruga je iz Dubrovnika. Otac mi još živi u Metkoviću, pa mi je poseban gušt vikendom otići do Neretve.Tako da kad sam odlučio da je vrijeme za promjenu logično je bilo da to bude baš ovdje u Dubrovniku. I moram priznati da sam zasad iznimno zadovoljan što sam donio takvu odluku.

Koliko ste zadovoljni samim stanjem na oftalmološkom odjelu OB Dubrovnik?

– Moram reći da je odjel jako dobro opremljen. Raspolažemo sa specijalističkim kabinetima za glaukom, strabizam i retinu, kao i s vrhunskim dijagnostičkim uređajima. Iako i danas obavljamo veliki broj operacija, želja nam je na oftalmološkom odjelu dubrovačke bolnice početi s kirurgijom stražnjeg očnog segmenta. Takve operacije se zovu vitrektomije. Radi se vrlo složenim operativnim zahvatima, kojima bi se kompletirale usluge koje naš odjel nudi, i omogućilo da građani naše županije ne moraju putovati van Grada na takvo liječenje.

Koji su vaši profesionalni izazovi i ambicije?

– Moje glavno polje interesa su bolesti mrežnice, odnosno stražnjeg očnog segmenta. To podrazumijeva dijagnostiku i terapiju kod bolesti kao što su degeneracija žute pjege, dijabetička retinopatija i slične bolesti. Nažalost, kad ljudi razmišljaju o bolestima očiju najčešće razmišljaju o stanjima poput dioptrije ili katarakte. Živimo u vremenu uznapredovale medicine, a populacija nažalost nije dovoljno educirana o svim bolestima kojima su oči podložne. U Hrvatskoj danas postoje mnogobrojne udruge oboljelih od raznoraznih bolesti, radilo se tu o multipla sklerozi, oboljelima od karcinoma ili drugim bolestima. Sve te udruge imaju zajednički cilj, a to je pružanje podrške oboljelima te edukacija šire javnosti kako bi se bolesti prevenirale ili ranije otkrivale u svrhu poboljšanja ishoda liječenja. Tijekom mog dosadašnjeg rada nisam naišao na udrugu koja bi okupljala ljude oboljele od raznih očnih bolesti. Upravo bih se u tom smislu volio na neki način aktivirati i odlaziti među ljude. Prevencija i edukacija su ključ. Često mi dolaze pacijenti s uznapredovalim stadijima bolesti, kad se malo toga može učiniti, što u nekim slučajevima dovodi do gubitka vida. Mislim da se u današnjem vremenu takve situacije ne bi trebale događati, odnosno da bi se trebale svesti na minimum. Recimo, osobe u čijoj obitelji postoje članovi koji su oboljeli od glaukoma, odnosno visokog očnog tlaka, trebale bi nakon četrdesete godina odlaziti na redovite godišnje kontrole. Smatram da ljudi imaju premalo znanje o tome. Nadam se da ću kroz iduću godinu definirati najbolji način i krenuti s kolegama s odjela u realizaciju takvih edukativnih programa.

Medicina kao takva podrazumijeva rad s ljudima, a nažalost mnogi liječnici tijekom svoje prakse zapostave svoje komunikacijske vještine, zaborave da se pred njima ne nalazima samo određeni problem koji trebaju riješiti, već da trebaju pomoći živoj osobi koja im se obratila za pomoć. Kako vi gledate na to?

– Oftalmologija je grana medicine u kojoj nam isti pacijenti dolaze godinama i ako govorimo o demografiji naših pacijenata, u velikom su broju to ljudi starije životne dobi.  Iako mi je trebalo neko vrijeme da se na to priviknem jako brzo sam shvatio prednosti rada s osobama starije životne dobi. Moj pristup pacijentu je uvijek profesionalan, ali kad vam netko redovito dolazi na kontrole neizbježno  je da uspostaviti neku vrstu odnosa. Ako razmišljate o ljudima, onda vrlo brzo shvatite da su starije osobe vrelo znanja i životnog iskustva i da od njih možete jako puno naučiti o životu. Upravo iz tog razloga volim raditi s njima. I ako uspijem pokrenuti ovaj projekt edukacije i prevencije, želio bi odlaziti baš među tu stariju populaciju. Nažalost, zbog samog opsega posla, ne mogu izdvojiti onoliko vremena po pacijentu koliko bi u biti želio. Smatram da se medicina u tom pogledu mora personalizirati i da bi mi kao liječnici trebali imati više vremena sa samim pacijentom.

Što radite kad niste liječnik, imate li kakve hobije, kako se opuštate u slobodno vrijeme?

– Što se tiče hobija i slobodnog vremena, dovoljno mi je sjesti uz more i uživati u svim tim mirisima i bojama. Osim toga jako uživam u sportu, posebno u veslanju ili plivanju. Odlična knjiga, naročito geopolitičke, socijalne ili povijesne tematike je draž posebne vrste. Na kraju, moj najdraži način ”trošenja” vremena je moj malac od skoro četiri godine.

Piše: Lea Pavlović / Dubrovniknet.hr

Nastavi čitati

GLAMOUR FASHION SHOW

U subotu casting za Izbor Miss Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Izbor za Miss

Drage djevojke, ako želite iskustvo u svijetu modelinga, odvažne ste i samopouzdane onda je ovo prava prilika za vas!

Održavamo casting za GLAMOUR FASHION SHOW na kojem će svoje kreacije predstaviti poznati dizajneri kao što su: Ivica Skoko, ARILEO, Duchess, Lella Design, Glamour Sposa te Bacus Sposa.

Za one malo odvažnije biramo i kandidatkinje koje će se natjecati na izboru za MISS DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE.

Bilo bi poželjno da na casting ponesete visoke pete i nosite odjeću koja ocrtava linije Vašeg tijela. Molimo da nosite umjeren i prirodan make-up.

Casting će se održati u Sportskoj dvorani Gospino Polje u Dubrovniku, u subotu, 24. ožujka, s početkom u 17 sati. Kontakt osoba Džemila Dilberović, mob. 091 270 4357.

Izbor za Miss Dubrovačko-neretvanske županije održava se 05. i 06. svibnja 2018.

 

Nastavi čitati

Najčitanije