Ostanimo u kontaktu

RADNA PRAVA MLADIH

Građanska inicijativa ‘Pravo na SOR’ pridružuje se prosvjedu ‘Od mjere do barijere – mladi vrijede više’

Objavljeno prije

vrijedim vise

Građanska inicijativa ‘Pravo na SOR’ pridružit će se u petak 15. rujna 2017. godine prosvjedu ‘Od mjere do barijere – mladi vrijede više’ kojeg Inicijativa ‘Vrijedim više’ organizira na Markovom trgu u Zagrebu s počekom u 17:30.

Tijekom posljednjih godina mjera aktivne politike zapošljavanja SOR (stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa) postalo je sinonim za ulazak u svijet rada nakon završenog obrazovanja. Za vrijeme trajanja mjere (godinu, odnosno dvije, ovisno o uvjetima za polaganje stručnog ispita), Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) uplaćuje korisnicima doprinose i isplaćuje novčanu pomoć u iznosu od 2.620,80 kuna mjesečno. Poslodavac, koji može biti iz privatnog kao i javnog sektora, snosi samo troškove prijevoza, ako oni postoje. Iako pripravništvo i dalje postoji, poslodavci ga uglavnom ne koriste jer im SOR predstavlja povoljniju opciju. Posljedice su nažalost rad s obvezama bez radničkih prava, snižavanje cijene rada za sve mlade, ali i diskriminacija osoba koje nemaju pravo na SOR pa zbog toga više ne mogu naći posao u struci. Inicijativa “Vrijedim više” organizira prosvjed kojim će zatražiti kvalitetnije mjere aktivne politike zapošljavanja i ukidanje prepreka koje su nastale upravo zbog mjere SOR.

Građanska inicijativa “Pravo na SOR” okuplja upravo osobe kojima trenutna pravila vezana za stručno osposobljavanje predstavljaju barijeru te im gotovo u potpunosti onemogućuju rad u struci za koju su se obrazovali. U nju su uključene osobe koje su se prekvalificirale ili prekidale školovanje zbog zdravstvenih, obiteljskih ili financijskih razloga te pri tom prešle dobnu granicu propisanu za korištenje mjere (29 godina). Osim toga, među članovima Inicijative su i osobe s više od jednog zanimanja te pojedinci koji privremeno rade izvan struke, ali bi željeli priliku za prijavu na natječaj u struci. Kako je mjera SOR zbog povoljnih uvjeta koje nudi poslodavcu danas jedini način za polaganje stručnih i majstorskih ispita, svi oni ostali su bez mogućnosti za ravnopravno natjecanje na tržištu rada. Povratak klasičnog sustava pripravništva, za koje se zalaže Inicijativa “Vrijedim više” vidimo kao mogućnost da se i mi ponovo ravnopravno uključimo na tržište rada i ostanemo živjeti i raditi u svojoj zemlji.

Dodatne informacije o Građanskoj inicijativi “Pravo na SOR” potražite na stranici https://www.facebook.com/pravonaSOR/. Više informacija o samom prosvjedu dostupno je na https://www.facebook.com/events/533542357014856/permalink/539639619738463/ te na stranici Inicijative “Vrijedim više” https://www.facebook.com/vrijedimvise/

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije