Ostanimo u kontaktu

GIMNAZIJALCI PROSLAVILI 50 GODINA MATURE

Vječni mladići i djevojke obilježili pola stoljeća zrelosti

Objavljeno prije

Foto: Tomislav Tomić / Metković NEWS

Nekadašnji učenici 4.a i 4.b razreda Gimnazije Metković, generacija 1968./69., okupili su se u Metkoviću kako bi proslavili 50 godina mature.

Od zadnjeg susreta proteklo je dosta godina, pa su se nekadašnji učenici, danas uglavnom umirovljenici, prisjetili svojih pokojnih profesora i kolega te razrednika Martina Glamuzine (4.a) i Ljubice Volarević (4.b).

Nakon okupljanja u Hotelu Narona, i prepoznavanja nekadašnjih kolega s kojima su dijelili školske klupe, slavljenici su se uputili prema Gimnaziji gdje im je domaćin bila Dragica Nikolić, baš u učionici u kojoj je 40 godina generacije učenika poučavala njemačkom jeziku.

Prisjetili su se školskih zgoda i nezgoda, slabijih i odličnih ocjena,ispita zrelosti i nebrojenih staza kojima su krenuli u život u kojemu su ostvarili vrlo uspješne profesionalne karijere, a istovremeno i skladan obiteljski život.

Nažalost, na svakom novom okupljanju sve ih je manje, što zbog bolesti, što zbog udaljenosti i drugih razloga.

U 4.a daleke 1969. godine bilo je 27, a u 4.b 29 učenika. U prigodi 50. obljetnice susrelo se samo njih 17. Stigli su iz Zagreba, Šibenika, Zadra, Rogotina, Dubrovnika

To su: Višnja Bebić Vukić, Andrijana Gabrić Damić, Ivan Ilić, Petar Jakić, Radomir Jurić, Ilija Krmek, Branko Nikolić, Dragica Nikolić, Divna Nikoletić Maleta, Nedjeljko Perić, Mato Udženija, Pero Vučković, Marija Kaleb Krešić, Lajla Mišur Volarević, Dušanka Talajić, Dubravka Volarević Jerković i Tanja Romić Gabrić.

Nakon cjelodnevnog druženja na visokim frekvencijama slavljenici su se dogovorili za nove, češće susrete. A kad oni nešto dogovore, treba vjerovati da će to i ostvariti. Jer, vrijeme leti, a sjećanja ostaju, poručili su na rastanku.

KAKO DO OBRADIVIH POVRŠINA I INTENZIVNE POLJOPROVREDE

Dubrovačko-neretvanska županija želi unaprijediti poljoprivredu

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski poljoprivrednici desetljećima naporno rade kako bi svoju proizvodnju voća i povrća čim prije unaprijedili, sve zbog veće, brže i kvalitetnije proizvodnje, očekujući pri tomu i veće osobne prihode.

Nažalost, u tim nakanama česte su im prepreke vremenske nepogode, sortimenti, slanost tla, usitnjeni posjedi, poremećaji na domaćem i svjetskom tržištu, nepotpuna izgrađenost sustava za navodnjavanje, problemi vezani za raspolaganje državnim zemljištem, a ponekad i nemogućnost dobivanja poticaja ili subvencija.

Sa svim tim nedaćama suočavaju se desetljećima očekujući od svake nove državne strategije bolje učinke i sigurniju egzistenciju.

Dubrovačko-neretvanska županija sukladno svojim strateškim dokumentima i financijskim mogućnostima putem svojih upravnih i drugih tijela, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokušava riješiti do sada neriješena pitanja navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Trenutačno je , među ostalima, važan projekt navodnjavanja Donje Neretve i obrane od prodora morske vode zbog koje nije moguća intenzivna poljoprivreda.

Županija, Ministarstvo i Hrvatske vode već ostvaruju neke odrednice projekta navodnjavanja Donje Neretve „teškog“ 600 milijuna kuna. Bilo bi dobro ubrzati realizaciju cjelokupnog projekta, ali to ovisi o nizu drugih čimbenika, prije svega onih financijskih.

Naše je mišljenje da bi se konačno sve institucije u državi i u Županiji mogle i trebale pozabaviti stanjem u krškim poljima Jezero i Jezerac na području općine Pojezerje.

Doduše, u Jezeru ( površine su dijelovi općine Pojezerje, Vrgorca i Ploča) uspješno se razvija vinogradarstvo i voćarstvo, ali brojne čestice zemljišta i dalje su neobrađene. I na tom području morali bi postojati planovi i programi odvodnje viška voda (regulacija Matice), planovi komasacije i slični projekti kako bi se na tom području mogla razvijati intenzivna poljoprivreda. Krško polje Jezerac predstavlja poseban slučaj s obzirom na činjenicu da je polovica polja na teritoriju Bosne i Hercegovine a polovica u Hrvatskoj, te da je u zimskoj polovici godine mjesecima pod vodom. Nekada su na Jezercu uspijevali kukuruz, pšenica, vinova loza, razno povrće i duhan, a danas nije obrađeno niti pet posto površine. Znači, valjalo bi razmisliti o isplativosti odvodnje, mogućoj komasaciji, i drugim projektima kako bi se zemljište vratilo prvotnoj namjeni, proizvodnji hrane.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije