Ostanimo u kontaktu

IDEJA GODINE 2018.

Gimnazijalci iz Metkovića smislili kako pojeftiniti inače vrlo skupu ronilačku opremu

Objavljeno prije

foto: Ivan Božić

foto: Ivan Božić

Trojac gimnazijalaca iz Metkovića u sastavu Ivan Grgić, David Leko i Luka Limov pod mentorstvom Ljiljane Jeličić, osmislio je je jeftini sustav ronjenja, koji bi zanimljivu (pod)morsku aktivnost mogao učiniti dostupnijom širim masama.

Sa svojom idejom su se predstavili na završnici Ideje godine te su kolegama, stručnom žiriju i javnosti, pojasnili zašto bi njihov sustav trebali koristiti ronioci diljem svijeta, kojih je aktivnih oko 20 milijuna.

Sve je počelo kada je Ivan bio u posjetu otoku Krapnju, gdje je uočio mnoštvo ronioca, u po njegovoj procjeni zastarjelim, nezgrapnim i teškim odijelima.

Jeftinija i lakša oprema

– Gledajući te ronioce palo mi je na pamet da bismo tu opremu mogli modernizirati, pojednostaviti te smanjiti joj težinu, jer je to najveći problem standardnog ronilačkog sustava. I to je bilo začetak ideje jeftinog sustava ronjenja za amatere i rekreativce, koji si ne mogu ili ne žele priuštiti iskustvo ronjenja na boce, a koji posjeduje upravo takve performanse. Ideju smo nakon tih razmišljanja nastavili razvijati, a sada aktivno radimo na njoj više od mjesec dana – objašnjava nam učenik Gimnazije Metković Ivan Grgić.

Kako sam govori, osim navedenih nedostataka uobičajene ronilačke opreme, Metkovci svojim rješenjem imaju namjeru dobrano smanjiti cijenu tog sustava.

– Naša bi oprema bila od 1.500 do maksimalno 2.000 kuna, a za standardnu opremu, uz školu ronjenja cijena se penje na 15-16 tisuća kuna. Plus svako punjenje boce košta oko 150 kuna. Tako da ispada da bi se naš sustav isplatio kroz deset punjenja boce – obrazlaže Grgić.

S obzirom da smo se dotaknuli i škole ronjenja , zanimalo nas je bi li ju trebalo završiti i za korištenje njihove opreme.

– Pa ne bi, jer bi se s našim sustavom išlo uranjati negdje do 15-ak metara dubine te stoga ne bi bilo nikakvih problema s kojim se susreću ronioci u standardnim odijelima, na većim dubinama. A kako smo uz ronilački sustav koji razvijamo planirali i popratnu aplikaciju, onda bismo tamo stavili upute za korištenje što bi bilo dovoljno za sigurno ronjenje – govori nam ovaj maturant Gimnazije Metković.

Gimnazija, Ideja godine, ronjenje

Ivan Grgić u bliskom susretu sa žirijom na završnici Ideje godine / foto: Ivan Božić

Veliko je tržište, a izazov nam je prikupiti početni kapital

S obzirom da je Hrvatska mediteranska zemlja, kojoj je more sigurno jedna klijetka, ako ne i čitavo srce gospodarstva, Metkovci ne sumnjaju da na domaćem tržištu ima mjesta za njihov proizvod, a jako je i ono međunarodno.

– U svijetu se oko 20 miijuna ljudi aktivno bavi ronjenjem na dah, tako da postoji ogromno tržište za naš proizvod. U Americi je gotovo polovina tih ronilaca, a u Hrvatskoj ne znamo točan broj, ali mislim da ne zaostajemo puno. Ipak smo mi zemlja s morem, tako da ih je sigurno veliki broj – zaključuje Ivan Grgić.

S obzirom da je njihov projekt još u povojima, pitali smo začetnika, koji su im sljedeći koraci u planu i što misli s kakvim će se izazovima i poteškoćama susretati prilikom pokušaja realizacije ideje.

– Prvo nam je u planu napraviti prototip sustava, isprobati ga i pokrenuti nekakvu crowdfunding kampanju, gdje bi skupili nešto novca za početak proizvodnje i osnivanja firme, udruge ili kako ćemo se već registrirati. Upravo prikupljanje početnog kapitala smatram najvećim izazvom u realizaciji ideje – uvjeren je Ivan.

Ipak priznaje nam da će s postupkom ostvarenja ideje pričekati nekih mjesec i pol, jer imaju dobre razloge za to.

– Pošto smo svi maturanti i sada se pripremamo za državnu maturu, nastavit ćemo s razvojem ideje oko prvog srpnja, kada budemo gotovi s tim završnim ispitama. A potom, krećemo s prototipom za koji sve dijelove možemo naručiti preko interneta – pojašnjava Grgić.

Ivan Grgić (skroz desno) s mentoricom Ljiljanom Jeličić i kolegom iz škole Marinom Dominikovićem u prostorijama IRIM-a u Tehnološkom parku Zagreb / foto: Ivan Božić|srednja.hr

Ivan Grgić (skroz desno) s mentoricom Ljiljanom Jeličić i kolegom iz škole Marinom Dominikovićem u prostorijama IRIM-a u Tehnološkom parku Zagreb / foto: Ivan Božić|srednja.hr

Na kraju je prokomentirao i što im je bilo najteže u postupku pripreme za Ideju godine te kako gleda na cijelo to natjecanje.

– Najteže nam je bilo pripremiti poslovni plan, pošto s tim nismo imali nikakvih iskustava odnosno prvi put smo se s time susreli. Što se tiče Ideje godine, mislim da je sjajan projekt, jer ne postoje u Hrvatskoj takva natjecanja, gdje se daje šansa srednjoškolcima da predstave svoje poduzetničke ideje, a uz to im se ponude i konstruktivne kritike, koje mogu iskoristiti za daljnje razvijanje ideje. Kao pozitivnu stvar vezanu za Ideju godine vidim i stjecanje novih kontakata te obilazak IN2 i Tehnološkog parka Zagreb, gdje smo imali priliku vidjeti kako funkcioniraju velike firme, kao i one start up, što je također sjajan zalog za budućnost – zaključuje Ivan.

Piše: Ivan Božić / srednja.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije