MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Dodatnih 185 milijuna kuna za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti i korištenje obnovljivih izvora energije

Objavljeno prije

4 godine

5. ožujka 2021.

Autor

Dalibor Čutura

Ministarstvo poljoprivrede je zbog velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata na natječaje Mjere 4 i Mjere 6 Programa ruralnog razvoja donijelo odluku o povećanju sredstava za provedbu operacije 4.1.3. „Korištenje obnovljivih izvora energije“ za 85 milijuna kuna, operacije 6.2.1. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ za 50 milijuna kuna i operacije 6.4.1. „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima” za 50 milijuna kuna, ukupno povećavajući vrijednost raspoloživih sredstava za 185 milijuna kuna kroz tri operacije Programa ruralnog razvoja.

Korisnici operacije 4.1.3. sredstva potpore će moći uložiti u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa, sunce) za vlastite potrebe, objekte za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, objekte za obradu, preradu i skladištenje supstrata za organsku gnojidbu, strojeve za transport i primjenu supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama te projektnu dokumentaciju. Intenzitet potpore od 50% može se uvećati za dodatnih 20 % ukoliko ulaganje provodi mladi poljoprivrednik, ukoliko se ulaganje provodi u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima te ukoliko je investicija povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima ili ekološkom poljoprivredom. Iz operacije 4.1.3. Programa ruralnog razvoja do sada je ugovoreno gotovo 97 milijuna kuna za 122 korisnika.

Do sada je u sklopu operacije 6.2.1. Programa ruralnog razvoja ugovoreno gotovo 254 milijuna kuna za 683 korisnika, a sredstva operacije 6.2.1. mogu se koristiti za građenje, rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti, kupnju zemljišta i/ili objekata, nabavu gospodarskih vozila ili plovila, strojeva i opreme, pripremu projektne dokumentacije, upravljanje projektom i slično.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Korisnici operacije 6.4.1. sredstva mogu koristiti za građenje, rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za razvoj nepoljoprivredne djelatnosti, kupnju novih gospodarskih vozila, plovila, strojeva i opreme, kupnju živih životinja u svrhu obavljanja nepoljoprivredne djelatnosti, kupnju zemljišta i objekata, pripremu projektne dokumentacije, upravljanje projektom i slično, a do sada je putem ove operacije ugovoreno 79,5 milijuna kuna za 75 korisnika.

Tablica

Sljedeća PP METKOVIĆ

Mopedi, motocikli i bicikli u prometu

Prethodna UDRUGA CEREBRALNE DJEČJE PARALIZE DOLINE NERETVE LEPTIRIĆI

Terapija senzorne integracije u ‘Leptirićima’

SREDIŠNJA PROSLAVA U ZADRU

Obilježavanje 32. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica

Objavljeno prije

9 minuta

22. siječnja 2025.

Autor

Dalibor Čutura

Danas se u Zadru održava središnja svečanost obilježavanja 32. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica. Bila je to prva oslobodilačka akcija hrvatskih vojnih i policijskih snaga, nakon koje su ponovno prometno povezani sjever i jug Hrvatske. Maslenica je po mnogočemu bila prekretnica i jedna od najodlučnijih bitaka Domovinskog rata.

Središnja proslava VRO-a Maslenica, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te u organizaciji Zadarske županije i Grada Zadra počela je jutros u 8 sati budnicom ulicama Zadra. Nakon toga mnogobrojna izaslanstva odala su počast poginulim, preminulim te nestalim braniteljima kod Središnjeg križa na gradskom groblju u Zadru, kod spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade Pauci te kod spomen-obilježja Kocka. Slijedio je Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama, koji su prodefilirali gradskim ulicama.

Svečanost je nastavljena odavanjem počasti kod spomen obilježja 3. gardijske brigade Kune u Kašiću te odavanjem počasti kod spomen obilježja 4. gardijske brigade Pauci u Islamu Latinskom kod Zelenog hrasta i kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica ‘93 kod Masleničkog mosta. Proslava se nastavila svetim misama za poginule hrvatske branitelje u crkvi Marije zaštitnice kršćana u Paljuvu i Crkvi sv. Frane u Podpragu.

Obilježavanju i proslavi 32. obljetnice VRO Maslenica prisustvovali su i članovi Udruge veterana 4.gardijske brigade DNŽ koji su tom prilikom posjetili mjesta pogibije imotskog sokola pok. Marija Glavote i pok. Marija Nikolića-Kiša iz Krvavca gdje su kod spomen obilježja zapalili svijeće. U akciji Maslenica u sastavu 4.gardijske brigade sudjelovala je i A satnija ZNG iz Metkovića u kojoj je poginuo pok. Mario Nikolić-kiš iz Krvavca a ranjeno je 17 pripadnika.

Akcija Maslenica, kodnog naziva “Gusar”, jedna od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije počela je 22. siječnja, 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su već nakon 72 sata. Cilj operacije bio je uspostaviti kopnenu prometnu povezanost sjevera i juga Hrvatske na dionici Zadar − Maslenica − Karlobag oslobađajući mjesta u zaleđu Zadra i odbacivanjem neprijatelja dalje u dubinu od hrvatske obale. Ovladati ključnim strateškim točkama na Velebitu od Svetog brda do Tulovih greda radi čvršće i sigurnije obrane oslobođenih prostora te stvaranja pretpostavki za nove oslobodilačke operacije. Osloboditi važne objekte, Zrakoplovnu bazu i aerodrom u Zemuniku, čime se stvaraju pretpostavke za uspostavu i zračne prometne povezanosti sjevera i juga Hrvatske. Napadni dio operacije trajao je šest dana, od 22. do 27. siječnja 1993. dok se faza aktivne obrane oslobođenih područja protezala do početka travnja 1993. kad je intenzitet neprijateljskih napada znatno smanjen, no obrana oslobođenih područja nastavljena je i dalje. Sudionicima operacije Maslenica ova bitka u sjećanju je kao najkrvavija bitka Domovinskog rata. Gotovo dva mjeseca trajale su svakodnevne tenkovske i pješačke borbe. Neprijatelj je dovukao sve najbolje snage iz okupiranih dijelova Hrvatske te iz Srbije i Bosne i Hercegovine u nakani da povrati izgubljeno ali nije uspio u naumu. Pontonski most od pet teglenica dugačak 279 metara i širine 18 metara otvoren je 18. srpnja 1993. preko kojeg je tekao cestovni promet između sjevera i juga Hrvatske.