DANI MEDIJSKE PISMENOSTI

Djecu je važno naučiti kritički misliti o sadržaju na digitalnim medijima

Objavljeno 21. travnja 2018. u kategorijama: Metković, News, Obrazovanje.

2004_Dani medijske pismenosti 4

Galerija

U Gradskoj knjižnici u Metkoviću jučer su održana predavanja u sklopu Dana medijske pismenosti koji se od 19. travnja obilježavaju u cijeloj Hrvatskoj.

Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanjau suradnji s brojnim partnerima i medijskim kućama pokrenuli su Dane medijske pismenosti kako bi se djeca i odrasli upoznali s ovom ključnom vještinom u 21. stoljeću i koristili medije za svoje i opće dobro.

U Metkoviću su jučer predavanja održale prof. filozofije i vjeronauka Rosanda Lovrić, prof. i dipl. bibl. Ivana Čarapina te prof. i pedagoginja Nikolina Vugdelija.

Prof. Rosanda Lovrić tijekom predavanja Mediji u obrazovanju prikazala je istraživanje o korištenju medija među učenicima te je kazala da digitalni mediji utječu na djecu i u ranom obrazovanju te da nastavnici trebaju biti stručni u rukovanju medijima kako bi se uspješno koristili u nastavi.

Ključ svakog obrazovanja je da učenici trebaju uočiti i razumjeti uzajamne veze između raznih znanstvenih disciplina i moći korištenjem različitih kompeksnih pristupa rješavati probleme, pronaći sebe kao način suradnje s drugima. Digitalniji mediji u obrazovanju nalaze različite primjene, od nastavnih programa za učenje i vježbe, od baza podataka i alata preko igara za učenje i pokusa, simulacija do kompleksnih komunikacija. Važnost digitalnih medija nije ograničena na školsko podučavanje i učenje, nego igra izuzetnu ulogu i u ranom obrazovanju djece, radu s mladima, profesionalnom obrazovanju i obrazovanju i usavršavanju odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja. Naravno, ključno mjesto u kontekstu nastave zauzima nastavno osoblje čija stručnost u rukovanju digitalnim medijima čini važan preduvjet za uspješnu integraciju digitalnih medija u nastavne procese u obrazovanju – rekla je prof. Lovrić.

Predavanje Društvene mreže kao novi trend komuniciranja  održala je prof. Ivana Čarapina koja je rekla da je na društvenim mrežama pravilo da nema pravila te se usredotočila na opasnosti koje se nalaze na društvenim mrežama, poput stereotipa o ljepoti koje utječu na djecu i koja tad stvaraju nerealnu sliku o sebi i drugima.

Kazala je da se naše društvo dijeli na digitalne urođenike, osobe rođene poslije 1990. i kojima su digitalni mediji od rođenja dio života, te na digitalne doseljenike koji se nisu odrastali u doba kad su digitalni mediji uzeli maha. Prof. Čarapina smatra zajedno trebaju raditi kako bi se moglo oduprijeti opasnostima s digitalnih medija.

– Mislim da danas u društvu bar mi stariji, takozvani digitalni doseljenici, jer ovo digitalno doba nije naše doba u kojem smo rođeni, zajedno moramo djelovati na jednom obrazovnom i odgojnom nivou, na neki način stalno djecu osvješćavati kojim prijetnjama su izloženi i na koji način se zapravo tome mogu oduprijeti – rekla je prof. Čarapina.

Usredotočila se i na jezik koji je na društvenim mrežama daleko od hrvatskog standarda i koji karakteriziraju upotreba engleskih izraza te upotreba smajlija.

Kazala je i da društvene mreže, naravno, nisu mjesta na kojima samo vrebaju opasnosti, već da se na njima može i zabaviti i da su velika pomoć u bržem dolasku informacija što pomaže i u obrazovanju.

Prof. Nikolina Vugdelija govorila je na temu Kako odgojiti kritičke korisnike medijskih sadržaja?. I ona je govorila o iskrivljenim pojmovima stvarnosti kojoj su izložena djeca i mladih te je rekla da je potrebno naučiti ih kritički razmišljati o sadržaju na digitalnim medijima.

– To je način na koji oni spoznaju stvarnost [kroz medije], koja je virtualna i nije stvarna, prenose je u stvarno i onda dolazi do krivih prijenosa informacija. Na nama odraslima, prvenstveno roditeljima, odgajateljima i svima onima koji se bave djecom je da od djece stvorimo kritičke primatelje poruka, odnosno da se ona znaju prema svemu tome odnositi i da imaju svoj stav o tome, a ne da ih uzimaju zdravo za gotovo – rekla je prof. Vugdelija.

Dotaknula se i nasilja te je kazala da se čini da je lakše biti nasilnik na internetu jer nema stvarnog kontakta te se ne vidi lice osobe koja vrijeđa ili koja se vrijeđa.

Što se tiče pokušaja roditelja da djeci zabrane pristup određenim sadržajima na internetu kazala je da je, budući da im se pristup zapravo ne može zabraniti, kod djece potrebno razviti kritičko razmišljanje u kojem će postavljati pitanja o svrsi, isitinitosti i utjecaju sadržaja te, ako im je nešto nejasno, pitati osobe od povjerenja.

Dani medijske pismenosti službeno traju do 21. travnja, ali predavanja i aktivnosti o medijskoj pismenosti u više od 30 gradova u Hrvatskoj, u vrtićima, školama, na fakultetima, u kinima, knjižnicama i udrugama održavat će se do kraja travnja i početkom svibnja.

U svrhu informiranja o medijskoj pismenosti, objavljena je i Slikovnica o medijima – medijska pismenost za najmlađe i dio je edukacijskog paketa za predškolce, koji su u suradnji s domaćim stručnjacima, uz knjižicu za roditelje i skrbnike Djeca i mediji pripremili, Agencija za elektroničke medije i UNICEF.

Marija Jeramaz

Autoškola Narona, Upis – 640px
Autoškola Narona – 640px

Komentari