Ostanimo u kontaktu

IN MEMORIAM

Članovi biciklističkih klubova ‘Metković’ i ‘Relaks’ odvozili memorijalnu vožnju u čast poginulog hrvatskog viteza Ivice Prusca – Jume

Objavljeno prije

Članovi biciklističkih klubova BK ‘Metković’ i BK ‘Relaks’ danas su odvozili memorijalnu vožnju u čast poginulog hrvatskog viteza Ivice PruscaJume, koji je svoj život položio u obrani domovine 30. svibnja 1992. godine.

Krenuvši od Spmenika poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću biciklisti su posjetili njegovo posljednje počivalište i spomen obilježje, biciklirajući preko Komina (Banje) do Bagalovića te nazad do Metkovića.

Ivica Prusac Juma, rodom iz Podrujnice, bio je svestran  čovjek. Godinama je bio aktivan član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Metković i Izviđačkog odreda “Jure Galić” gdje se isticao u radu s djecom. Netom prije početka Domovinskog rata bio je i  član Karate kluba “Razvitak”.

U obranu Domovine pristupa u prosincu 1991. g.  kao pripadnik 116. brigade. Nekoliko mjeseci nakon ulaska u vojsku on i Miro Vladimir autostopom odlaze u  Nuštar, područje tada najtežih borbi s agresorom. Kao pripadnici 3. elitne  mehanizirane gardijske brigade “Kune” prolaze kroz pakao žestokih borbi u obrani Nuštra. Ivica je prije pogibije stigao kući u Metković na nekoliko dan, odlučan da se vrati nazad svojim suborcima u Slavoniji. Nitko ga nije mogao odgovoriti da se ne vraća. Govorio je: ”Hrvatska se brani gdje je god potrebno i ne mogu ostaviti te ljude tamo na cjedilu.”
Po povratku on i Miro  završavaju na posavskom ratištu u danonoćnim teškim borbama. U jednoj od tih bitaka, 30.svibnja 1992. g. poginuo je i naš Ivica Prusac, od granate ispaljene iz tenka.

U rujnu 2018. g. na Bagalovićima, otkriveno je spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima Niki Jerkoviću (Primi), Mariju Nikoliću (Kišu) i Ivici Pruscu (Jumi). Počivali u miru Božjem.

KAKO DO OBRADIVIH POVRŠINA I INTENZIVNE POLJOPROVREDE

Dubrovačko-neretvanska županija želi unaprijediti poljoprivredu

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski poljoprivrednici desetljećima naporno rade kako bi svoju proizvodnju voća i povrća čim prije unaprijedili, sve zbog veće, brže i kvalitetnije proizvodnje, očekujući pri tomu i veće osobne prihode.

Nažalost, u tim nakanama česte su im prepreke vremenske nepogode, sortimenti, slanost tla, usitnjeni posjedi, poremećaji na domaćem i svjetskom tržištu, nepotpuna izgrađenost sustava za navodnjavanje, problemi vezani za raspolaganje državnim zemljištem, a ponekad i nemogućnost dobivanja poticaja ili subvencija.

Sa svim tim nedaćama suočavaju se desetljećima očekujući od svake nove državne strategije bolje učinke i sigurniju egzistenciju.

Dubrovačko-neretvanska županija sukladno svojim strateškim dokumentima i financijskim mogućnostima putem svojih upravnih i drugih tijela, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokušava riješiti do sada neriješena pitanja navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Trenutačno je , među ostalima, važan projekt navodnjavanja Donje Neretve i obrane od prodora morske vode zbog koje nije moguća intenzivna poljoprivreda.

Županija, Ministarstvo i Hrvatske vode već ostvaruju neke odrednice projekta navodnjavanja Donje Neretve „teškog“ 600 milijuna kuna. Bilo bi dobro ubrzati realizaciju cjelokupnog projekta, ali to ovisi o nizu drugih čimbenika, prije svega onih financijskih.

Naše je mišljenje da bi se konačno sve institucije u državi i u Županiji mogle i trebale pozabaviti stanjem u krškim poljima Jezero i Jezerac na području općine Pojezerje.

Doduše, u Jezeru ( površine su dijelovi općine Pojezerje, Vrgorca i Ploča) uspješno se razvija vinogradarstvo i voćarstvo, ali brojne čestice zemljišta i dalje su neobrađene. I na tom području morali bi postojati planovi i programi odvodnje viška voda (regulacija Matice), planovi komasacije i slični projekti kako bi se na tom području mogla razvijati intenzivna poljoprivreda. Krško polje Jezerac predstavlja poseban slučaj s obzirom na činjenicu da je polovica polja na teritoriju Bosne i Hercegovine a polovica u Hrvatskoj, te da je u zimskoj polovici godine mjesecima pod vodom. Nekada su na Jezercu uspijevali kukuruz, pšenica, vinova loza, razno povrće i duhan, a danas nije obrađeno niti pet posto površine. Znači, valjalo bi razmisliti o isplativosti odvodnje, mogućoj komasaciji, i drugim projektima kako bi se zemljište vratilo prvotnoj namjeni, proizvodnji hrane.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije