Ostanimo u kontaktu

NERETVANSKI SLAVUJ S DALMATINSKIM PRIZVUKOM

Branko Medak osvaja publiku, priprema duet s hrvatskom divom

Objavljeno prije

– Imao sam čast nastupiti već dva puta na Splitskom festivalu, a ove godine pripremam i svoj drugi album s pjesmama dalmatinskog prizvuka, rekao je Branko Medak za portal Dalmacija danas.

Od djetinjstva je glazba njegova ljubav, a punih 10 godina glazbu živi putem klavira, harmonike, gitare i tenorskog glasa koji u trenucima odzvanja poput glasa trogirskog slavuja, Vinka Coce. S glazbenom sastavom „Vertigo“ svira punih 12 godina diljem Lijepe naše, ali i van granica.

Prije dvije godine Croatia Records objavila je debitantski album s 12 pjesama među kojima su najpoznatije “Dalmacija uvik fali”, “Repatice”, “Karma južnjačka” duet s Davorom Radolfijem, te “Feral” i “Imat tebe cilu” kojima je osvojio srca mnogobrojne publike i u kojima se osjeti onaj istinski zvuk Dalmacije. Mnoge od tih pjesama su i nagrađivane na festivalima kao sto su Melodije hrvatskog juga, Marko Polo fest itd. Prvi put nastupa na Splitskom festivalu 2017. godine, a već iduće godine s pjesmom “Kad zapiva Dalmacija” osvojio je treću nagradu splitske publike, a njegova suradnja sa Davorom Radolfijem i pjesma “Karma južnjačka” proglašena je jednim od najboljih dueta te godine. Posebnost ovog Neretvanina iz Metkovića je osobita ljubav prema etno glazbi koju pokazuje u sviranju lijerice, dipli, gusla i gajdi.

“Za mene je već pet godina uspješne glazbene karijere. Imao sam čast nastupiti već dva puta na Splitskom festivalu, a ove godine pripremam i svoj drugi album s pjesmama dalmatinskog prizvuka. Uz sjajne duete s Tedijem Spalatom i Davorom Radolfijem u pripremi je možebitni i treći vjeruje Medak, s jednom od hrvatskih glazbenih diva.

Njegovi glazbeni nastupi su sjajni, fascinantni jer neretvanski slavuj uz odličnu glazbenu feštu imitira poznate svoje kolege, kolegice, pa su mu prigodne imitacije Željka Bebeka, Tereze Kesovije, Josipe Lisac i mnogih drugih.

Već su dogovoreni brojni koncertni nastupi, svadbene svečanosti i prigodni izleti, želeći svojoj publici podariti  kvalitetnu dalmatinsku pismu.

I na kraju Branko zahvaljuje svima koji su mu pomogli da dođe do ovog trenutka. Posebno Denisu Batinoviću-Pekmi, Želimiru Škarponi, Daliboru Musapu, Nedu Zubanu, Ivici Brnasu – Fudi i Lući Lu koja je napisala pjesmu ‘Karma južnjačka’”, a koju je otpjevao u duetu s prijateljem Davorom Radolfijem…

KAKO DO OBRADIVIH POVRŠINA I INTENZIVNE POLJOPROVREDE

Dubrovačko-neretvanska županija želi unaprijediti poljoprivredu

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski poljoprivrednici desetljećima naporno rade kako bi svoju proizvodnju voća i povrća čim prije unaprijedili, sve zbog veće, brže i kvalitetnije proizvodnje, očekujući pri tomu i veće osobne prihode.

Nažalost, u tim nakanama česte su im prepreke vremenske nepogode, sortimenti, slanost tla, usitnjeni posjedi, poremećaji na domaćem i svjetskom tržištu, nepotpuna izgrađenost sustava za navodnjavanje, problemi vezani za raspolaganje državnim zemljištem, a ponekad i nemogućnost dobivanja poticaja ili subvencija.

Sa svim tim nedaćama suočavaju se desetljećima očekujući od svake nove državne strategije bolje učinke i sigurniju egzistenciju.

Dubrovačko-neretvanska županija sukladno svojim strateškim dokumentima i financijskim mogućnostima putem svojih upravnih i drugih tijela, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokušava riješiti do sada neriješena pitanja navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Trenutačno je , među ostalima, važan projekt navodnjavanja Donje Neretve i obrane od prodora morske vode zbog koje nije moguća intenzivna poljoprivreda.

Županija, Ministarstvo i Hrvatske vode već ostvaruju neke odrednice projekta navodnjavanja Donje Neretve „teškog“ 600 milijuna kuna. Bilo bi dobro ubrzati realizaciju cjelokupnog projekta, ali to ovisi o nizu drugih čimbenika, prije svega onih financijskih.

Naše je mišljenje da bi se konačno sve institucije u državi i u Županiji mogle i trebale pozabaviti stanjem u krškim poljima Jezero i Jezerac na području općine Pojezerje.

Doduše, u Jezeru ( površine su dijelovi općine Pojezerje, Vrgorca i Ploča) uspješno se razvija vinogradarstvo i voćarstvo, ali brojne čestice zemljišta i dalje su neobrađene. I na tom području morali bi postojati planovi i programi odvodnje viška voda (regulacija Matice), planovi komasacije i slični projekti kako bi se na tom području mogla razvijati intenzivna poljoprivreda. Krško polje Jezerac predstavlja poseban slučaj s obzirom na činjenicu da je polovica polja na teritoriju Bosne i Hercegovine a polovica u Hrvatskoj, te da je u zimskoj polovici godine mjesecima pod vodom. Nekada su na Jezercu uspijevali kukuruz, pšenica, vinova loza, razno povrće i duhan, a danas nije obrađeno niti pet posto površine. Znači, valjalo bi razmisliti o isplativosti odvodnje, mogućoj komasaciji, i drugim projektima kako bi se zemljište vratilo prvotnoj namjeni, proizvodnji hrane.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije