Ostanimo u kontaktu

AUTORITET, ALI I OSOBNOST

Bez usvajanja radnih navika nema ni pravilnog odnosa prema radu

Objavljeno prije

djeca, autoritet, odgoj, računala

Kurikularna reforma i sve reforme u obrazovnom sustavu imaju za cilj rasteretiti učenike, osloboditi ih suvišnih podataka, umanjiti težinu školske torbe, uputiti ih u sve tajne digitalnog doba, osloboditi ih nepotrebnog bubanja gradiva, pripremiti ih za razmišljanje i donošenje vlastitih zaključaka te ih pripremiti i za cjeloživotno obrazovanje.

Stručnjaci preporučuju samo dva sata gledanja u ekran računala ili u zaslon mobitela, pravilnu prehranu, kvalitetan odabir izvanškolskih aktivnosti i niz drugih savjeta, s ciljem stvaranja kreativne ličnosti sposobne za sve vrste životnih i radnih izazova.

Iako se nekada govorilo i o pravilnom korištenju slobodnog vremena, te o stjecanju radnih navika, čini se da se o tomu sve manje govori.

Današnja djeca (učenici) već od rane dobi opterećena su aktivnostima koje često nadmašuju njihove psihofizičke mogućnosti. Roditelji vole dijeliti savjete i zadatke a mnogi u svojoj djeci vide ostvarenje ideala koje njihovi roditelji iz raznih razloga nisu mogli ostvariti.

U neka davnija vremena djeca su živjela u višečlanim obiteljima, posebno u ruralnim sredinama. Od najranijeg djetinjstva sudjelovali su u gospodarskim aktivnostima obiteljske zajednice, a kako bi odrastali te su aktivnosti iziskivale sve veću tjelesnu izdržljivost. Gledali su kako se sije i žanje, bere duhan ili grožđe, proizvodi mošt, kruni kukuruz, mijesi i peče kruh, ili kako se uzgajaju i zašto služe svinje, pilići, konji, magarci i krave..

U ljetnom dijelu godine budili bi se u četiri ili pet sati ujutro i odlazili s roditeljima zalijevati tek posađeni duhan, u lipnju i srpnju pomagali bi u okopavanju kukuruza, kasnije u berbi rajčica i grožđa. I po povratku s nastave za djecu je bilo posla, a najčešće bi morala za ovcama s tim da po povratku sve ovce budu na broju. Svoje, uvjetno rečeno, slobodno vrijeme provodili su u berbi kupina za prodaju u seoskim poljoprivrednim zadrugama, sušenju smokava i sušenju duhana, sve to za prodaju i namicanje sredstava za život obitelji, pa i za opremanje učenika za novu školsku godinu.

Uz sve to, djeca su po završetku nastave jednom ili dvaput tjedno ostajala na vjeronauku u crkvama (ako su bile blizu škola), dok bi ljeti obavezno pohađali vjeronauk u sjedištima svećenika i pripremali se za primanje svetih sakramenata (krizma, pričest).

Po završetku osnovne škole (koje su se nažalost počele zatvarati krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća ili sedamdesetih zbog odlaska stanovnika u gradove ili u Njemačku), većina učenika upisivala se u tzv. škole učenika u privredi, a oni s nešto boljim ocjenama u gimnazije ili u vjerske gimnazije i te su škole u većini slučajeva uspješno završavali. Evo i zašto?

U ranom djetinjstvu stjecali su radne navike koje su odgovarale tim vremenima i nije im se bilo teško prilagoditi novim obvezama. Upravo zbog takvog odnosa prema učenju i životu mnogi su stekli visoko obrazovanje i u radu u cijelosti ispunjavali svoje stručne i radne zadaće. Jednako tako su se prema obvezama odnosili budući trgovci, tokari, vodoinstalateri, zidari, tesari, vozači, strojovođe, poljoprivredni tehničari, električari, krojačice i krojači i svi ostali.

Tada nisu postojali projekti za edukaciju i razna savjetovanja za učenike i roditelje. Djeca su gledala i upijala znanja i iskustva roditelja, učitelja i svećenika a sve što su vidjeli i naučili primjenjivali su u životu.

Jasno je da se vremena o kojima govorimo nikada više neće vratiti, ali to i nije cilj ovoga teksta. Cilj je traženje odgovora o tomu kako djeca stječu radne navike i stječu li ih uopće, te o tomu koliko današnje mlade generacije poštuju i mogu li uopće imati i poštovati autoritete roditelja, učitelja, prijatelja…

Na tome bi trebali više raditi svi koji se bave pitanjima odgoja i obrazovanja, ali ipak uz uvažavanje individulanih sposobnosti i vizija svake mlade osobe.

Piše: Pero Jakić / Metković NEWS

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

Potvrđena prisutnost britanskog soja virusa u DNŽ

Objavljeno prije

U Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije stigli su rezultati za dio uzoraka testova na COVID-19, koji su poslani na sekvencioniranje kako bi se utvrdila eventualna prisutnost novih sojeva virusa.

Od pristiglih 14 uzoraka, za njih tri je utvrđeno da su britanski soj, a radi se o uzorcima dvije osobe s područja Konavala i jedne osobe iz Dubrovnika.

Budući da se britanski soj i do 50 posto brže širi od originalnog koronavirusa, to je vjerojatno ubrzalo širenje virusa na širem dubrovačkom području.

Pozivamo još jednom sve sugrađane na striktno pridržavanje epidemioloških mjera. Pridržavanje istih najbolja su zaštita od brzog širenja virusa, posebice kada govorimo o novom, britanskom soju.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl4 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije