MALA CALIFORNIA

Berba mandarina postaje turistički hit u podsezoni

Objavljeno 31. srpnja 2016. u kategorijama: Neretva, News, Turizam.
Berba mandarina

Foto: poslovniturizam.com

Dolaskom jeseni kada more više nije za kupanje i kada opuste naše plaže svi turistički putovi vode u dolinu Neretve na zlatno-zelene plantaže na kojima domaći i inozemni gosti uživaju u berbi mandarina. Novi oblik turističke ponude, koji se stalno obogaćuje i nadograđuje zabavnim sadržajima za goste, koji primarno borave na makarskom ili dubrovačkom području uvršten je u jednodnevne izlete brojnih putničkih agencija i hotela.

Berba mandarina tako postaje turistički hit u podsezoni a od rujna pa do prosinca u nepreglednim mandarinskim poljima prodefilira desetak tisuća uglavnom inozemnih turista na izletima u neretvanskim močvarama.

Tako se inozemni gosti osim vožnje u tradicionalnim neretvanskim plovilima lađama i uživanja u domaćoj gastronomiji, brudetu od jegulja i žaba, mogu okušati i u berbi mandarina, što je za sve njih poseban doživljaj.

Gotovo svima je to prvi susret sa stablima mandarina pa znaju pitati mogu li ih ponijeti sa sobom. Uz slađenje žutim plodovima, turiste zanima i ponešto oko uzgoja mandarina. Posebno su zainteresirani za način rada na plantaži, od cvatnje pa do berbe mandarina.

Iako većina posjetitelja nikada nije bila na plantaži mandarina a kamoli da je svojom rukom ubrala plodove, vrlo brzo mogu savladati samu tehniku berbe. Spretnim okretima ruke i malim škaricama beru žute plodove i spremaju ih u svoje vrećice, koje zatim nose sa sobom.

Nakon što su ubrali svoju dozu C vitamina  posjetitelji rado uživaju u ovdašnjoj gastronomiji. Riječ je o specijalitetima doline Neretve, pohanim žabama, brudetom od jegulja, domaćim kruhom ispod peke, što se sve zalijeva kapljicom dobrog domaćeg vina.

Program branja mandarina također se upotpunjuje i plovidbom lađama i fotosafarijem neretvanskim močvarama, a tu je i posjeta Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću, Jami u Predolcu te Muzeju Narone u obližnjem Vidu.

Prirodoslovni muzej sadrži preko 340 preparata ptica među kojima je 218 vrsta od do sada 310 zabilježenih u Neretvi. Preparati su razmješteni po staništima, te pregledom pružaju uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trsticima, kamenjaru te melioriranim i obrađenim površinama. O značenju delte Neretve dovoljno govore i mnogobrojni nalazi prstenovanih ptica koje su zimi ili tijekom proljetne i jesenske seobe.

Do sada je poznato preko 110 vrsta selica koje se u Neretvi odmaraju tu su razne vrste pataka, čaplji, čigri, eja, žalara, čurlina i prutki, što je prava poslastica za ljubitelje ptica i prirode takozvani „birdwatching“, što je nezaobilazni dio novije turističke ponude delte Neretve.

Berba mandarina, vožnja močvarom ili Baćinskim jezerima te bogatim ručkom uz degustaciju domaćih rakija, sokova i likera od mandarina i smokava dio je bogate turističke ponude u podsezoni.  Osim jednodnevnih izleta, postoji mogućnost i višednevnih aranžmana, koji uključuju još detaljnije upoznavanje ljepota doline Neretve, odlaske u obližnje Gospino svetište Međugorje izleti brodom u Neretvanski kanal te posjeti vinskim podrumima na Pelješcu.

Kada su neretvanski težaci i ribari početkom dvadesetog stoljeća započeli kuhati brudet od jegulja i žaba, nisu mogli ni sanjati da će to sirotinjsko jelo danas postati delicija, koja je nezaobilazna u neretvanskoj turističkoj ponudi.

Od svih dalmatinskih brudeta neretvanski je drugačiji, sa jeguljom i žabama, obilato začinjen uz neizostavnu ljutu papriku, koja daje karakterističan šug i slast. Ali brudet nije jedina delicija u kojoj uživaju gastroanuti, za posjeta Neretvi. Među izvornim domaćim delicijama nađu se još žabe na rižoto, pohane žabe te žabe u pršutu.

Znatiželjni turisti u nepreglednim poljima mandarina uz pratnju slika je, koja se može vidjeti jedino u dolini Neretve. Jednodnevni izlet u mandarinskim poljima završava izborom kralja i kraljice mandarina a posjetitelji Neretvu napuštaju zadovoljni i ponovno se vraćaju a to je i cilj neretvanskih turističkih djelatnika zadržati stare i dovesti nove goste.

Piše: Stanislav Soldo / Rogotin.hr

Komentari