Ostanimo u kontaktu

ORNITOLOŠKO DRUŠTVO 'BRKATA SJENICA'

Američkoj Crvenouhoj kornjači odgovara stanište uz rijeku Norin

Objavljeno prije

Šetajući i obilazeći masline, uz rijeku Norin, voditelj Ornitološkog društva Brkata sjenica Bariša Ilić naišao je na zanimljiv prizor.

Ispred njega se nalazila prilično velika Crvenouha kornjača, gotovo 30 cm dužine. Kopala je rupu za položiti jaja.

– Kad sam malo bolje pogledao, vidio sam da se radi o crvenouhoj kornjači, invazivnoj vrsti u Hrvatskoj. Kontaktirajući struku, dobio sam potvrdan odgovor. Radi se zaista o invazivnoj crvenouhoj kornjači koja je, vjerojatno dok je bila manja, krasila nečiji akvarij u kući, a kad je odrasla, puštena je na slobodu. To ne bismo smjeli činiti. Puštanjem u prirodu možemo narušiti prirodnu ravnotežu jer invazivne vrste najčešće ugrožavaju autohtone životinje oduzimajući im prostor za život i hranjenje, – rekao je Ilić.

Ovdje je riječ o američkoj crvenouhoj kornjači Trachemys scripta elegans koja je poluvodena kornjača i najčešće je možemo pronaći kao akvarijsku kornjaču. U dogovoru sa Zoološkim vrtom grada Zagreba bit će poslana i udomljena u zoološkom vrtu u prihvatilištu, ističu iz ornitološkog društva.

Upitali smo gospodina Ilića što u tom slučaju najbolje učiniti sa životinjom koja se smatra ‘invazivnom’ vrstom, a dijete ju je preraslo ili je više ne želi odnosno ne može držati za ljubimca.

– Imaju dvije mogućnosti, da nekom od prijatelja poklonite čija bi djeca želila tu životinju za ljubimca ili kontaktirate neki od zoloških vrtova i oni će ih zbrinuti. Šteta je životinje ubijati, a i šteta ih je puštati u prirodu pogotovo ako su invazivne jer remete u prirodi autohtone vrste, što se odnosi i na biljke i životinje, – rekao je Ilić.

 

UVEDENI BRZI TESTOVI

U županiji Metković ima najgoru epidemiološku situaciju – tvrdi Lakić

Objavljeno prije

Besplatni brzi antigenski testovi od ponedjeljka su dostupni i u Dubrovniku. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, epidemiolog Mato Lakić kaže kako su s brzim testiranjem počeli prošlog tjedna u Metkoviću. U ova dva grada, na ovaj je način dosad testirano stotinjak osoba sa simptomima virusa COVID-19, a sljedeći u kojem se planira krenuti s antigenskim testiranjem je Korčula. Samo u ponedjeljak ovom je metodom testirano 49 osoba u Dubrovniku i 13 u Metkoviću.

– Važno je naglasiti kako brze testove koristimo kod osoba koje dođu na testiranje u prvih pet dana bolesti, dakle u ranoj simptomatskoj fazi. Oni kojima je nalaz brzog testa pozitivan upućuju se u izolaciju, jednako kao što je slučaj sa serološkim testiranje, a osobe koje dobiju negativan rezultat a imaju simptome bolesti ponovit će testiranje za dva dana ili će biti upućene na PCR testiranje – kaže dr. Mato Lakić.

Nema nestašice

Iako se kod antigenskog testiranja u nekim mjestima govorilo o korištenju istog uzorka za dodatno PCR testiranje kod negativnih rezultata, ovdje to nije moguće pa pacijentu uzima posve novi uzorak brisa. Nadalje, pacijenti koji simptome bolesti imaju dulje od pet dana odmah se upućuju na serološko testiranje jer se pokazalo da nakon petog dana koncentracija antigena može biti niža od granice detekcije kod brzih testova što može rezultirati lažno negativnim nalazom. No, epidemiolozima i zdravstvenim djelatnicima ova ‘nova’ metoda značajno olakšava rad i troškove.

– Antigenski testovi su daleko brži i značajno jeftiniji od seroloških. Ovisno o proizvođaču, rezultati su vidljivi u razdoblju od nekoliko minuta do najdulje pola sata. Imamo dovoljno testova u Zavodu, još smo ih naručili a kako je više dobavljača, nema straha od nestašice – kaže ravnatelj Lakić, napomenuvši kako brze testove koristi i dubrovačka bolnica za pacijente sa simptomima koji trebaju neki pregled.

Do ovog tjedna, u Dubrovniku se takav test mogao napraviti samo u privatnoj zdravstvenoj ustanovi po cijeni od 375 kuna. Komercijalno testiranje koriste kompanije za provjeru zdravstvenog stanja zaposlenika, a najčešće su to pomorci, no, brzi testovi zasad nisu prihvaćeni među brodarskim kompanijama.

U Metkoviću najteže

Antigenski testovi su korišteni u zagrebačkim školama kako bi se provjerilo stanje sa zarazom među školskom populacijom i zaposlenicima. Na dubrovačkom području nema indikacija da su škole žarišta zaraze, kaže naš epidemiolog. Brojka zaražene djece ne odskače od drugih dobnih kategorija. No, srednjoškolci u Metkoviću trenutačno su u online nastavi.

– U našoj županiji, Metković ima najgoru epidemiološku situaciju. Zbog čega je tako? Ne možemo tvrditi, ali možemo govoriti o dojmu kako nam zaraženi često ne žele reći gdje su se zarazili, prešućuju važne informacije, a onda je mnogo teže raditi. U takvim slučajevima se čini kao da radimo Sizifov posao, tražimo samo pozitivne a nemamo pouzdane informacije o kontaktima zaraženih – upozorava dr. Lakić.

Jedan od razloga značajnijeg širenja virusa na metkovskom području je činjenica da se nalaze u pograničnom području, češći su obiteljski posjeti i gostovanja po svadbama u susjednom hercegovačkom kraju.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije