Ostanimo u kontaktu
GALA HOME 1200px

ORNITOLOŠKO DRUŠTVO 'BRKATA SJENICA'

Američkoj Crvenouhoj kornjači odgovara stanište uz rijeku Norin

Objavljeno prije

Šetajući i obilazeći masline, uz rijeku Norin, voditelj Ornitološkog društva Brkata sjenica Bariša Ilić naišao je na zanimljiv prizor.

Ispred njega se nalazila prilično velika Crvenouha kornjača, gotovo 30 cm dužine. Kopala je rupu za položiti jaja.

– Kad sam malo bolje pogledao, vidio sam da se radi o crvenouhoj kornjači, invazivnoj vrsti u Hrvatskoj. Kontaktirajući struku, dobio sam potvrdan odgovor. Radi se zaista o invazivnoj crvenouhoj kornjači koja je, vjerojatno dok je bila manja, krasila nečiji akvarij u kući, a kad je odrasla, puštena je na slobodu. To ne bismo smjeli činiti. Puštanjem u prirodu možemo narušiti prirodnu ravnotežu jer invazivne vrste najčešće ugrožavaju autohtone životinje oduzimajući im prostor za život i hranjenje, – rekao je Ilić.

Ovdje je riječ o američkoj crvenouhoj kornjači Trachemys scripta elegans koja je poluvodena kornjača i najčešće je možemo pronaći kao akvarijsku kornjaču. U dogovoru sa Zoološkim vrtom grada Zagreba bit će poslana i udomljena u zoološkom vrtu u prihvatilištu, ističu iz ornitološkog društva.

Upitali smo gospodina Ilića što u tom slučaju najbolje učiniti sa životinjom koja se smatra ‘invazivnom’ vrstom, a dijete ju je preraslo ili je više ne želi odnosno ne može držati za ljubimca.

– Imaju dvije mogućnosti, da nekom od prijatelja poklonite čija bi djeca želila tu životinju za ljubimca ili kontaktirate neki od zoloških vrtova i oni će ih zbrinuti. Šteta je životinje ubijati, a i šteta ih je puštati u prirodu pogotovo ako su invazivne jer remete u prirodi autohtone vrste, što se odnosi i na biljke i životinje, – rekao je Ilić.

 

OBAVIJEST MASLINARIMA

Plod masline trenutno je podložan maslininoj muhi, bilježi se značajan porast broja odraslih  jedinki

Objavljeno prije

Na opažačkim mjestima za ulov maslinine muhe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilježi se značajan porast broja odraslih  jedinki maslinine muhe od srednjeg do visokog intenziteta.  Oborine koje su pale u znatnoj količini dovele su do punjenja plodova, te su takvi plodovi dobar medij za polaganje jajašaca i ostvarivanje zaraze.

Maslinare upućujemo na pregled maslinika i postavljenih žutih ploča, a ovisno o stanju u masliniku i vremenu planirane berbe preporučujemo ili nastaviti s provođenjem preventivnih mjera suzbijanja, metodom zatrovanih mamaca ili tretiranje cijelog nasada. Izbor metode ovisi o prethodno poduzetim mjerama zaštite, lokalitetu i konkretnom stanju u masliniku koji se temelji na praćenju maslinine muhe žutim pločama (prag štetnosti 2-3 maslinine muhe/tjedno).

Prag štetnosti za tretiranje metodom mamaca je ulov od dvije muhe/tjedno na običnoj žutoj ploči  ili 5% napadnutih plodova .

U tu svrhu se  može nastaviti koristiti gotovi pripravak pod nazivom Success bait  (karenca 14 dana), prskanjem samo dijelova krošnje ili samo pojedinih grana i to u pravilu koje su manje rodne.

Kurativno tretiranje (cijelog nasada) je opravdano kada je zaraženo 10-15% plodova, savjetujemo maslinarima da uzmu uzorke plodova i izvrše pregled istih (100 plodova po lokalitetu) utvrde postotak zaraze a mjere zaštite prilagode dobivenim rezultatima i planiranom vremenu berbe.

Prema FIS- bazi MP https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

registrirani su pripravci za suzbijanje maslinine muhe :

  • Na osnovi fosmeta ( trgovački naziv Imidan 50 WG) karenca 21 dan
  • Na osnovi deltrametrina*( trgovački naziv: Decis 2,5 EC, Decis 100 EC, Poleci plus, Scatto, Rotor plus, Demetrina SC) karenca 7 dana

Napomena: * Projektom istraživanja osjetljivosti maslinine muhe  (Bactrocera oleae) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom dijelu Hrvatske, pripravci na osnovi deltrametrina imaju dozvolu ali nemaju učinkovitost u njenom suzbijanju (https://rezistentnost-szb-hr)

Savjetujemo maslinarina da  na osjetljivim sortama i pozicijama u udolinama naprave preventivnu zaštitu od uzročnika paunovog oka ( Spilocaea oleagina) najznačajnije bolesti masline jednim od pripravaka : Neoram WG, Airone SC, Cooper Lainco , Codimur M , Syllit 544 SC.

Izbor pripravaka  prilagoditi planiranom vremenu berbe , pridržavati se  propisane karence i broja dozvoljenih tretiranja u vegetaciji istom aktivnom tvari!

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: ( https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)

Pripravke koristiti  prema uputama proizvođača. Nakon tretiranja popuniti evidencijski list o uporabi sredstava za zaštitu bilja, a potrošenu ambalažu sredstava za zaštitu bilja  zbrinuti na propisani način.

Ivana Tomac Talajić  dipl. ing. agr.
e-mail: Ivana.Tomac.Talajic@mps.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija S20 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije