Ostanimo u kontaktu

PARLAMENTARNI IZBORI

AKO ŽELIŠ LEX CANNABIS biraj Restart koaliciju

[ SPONZORIRANA OBJAVA ]

Objavljeno prije

SDP i Restart koalicija obvezali su se da će do kraja 2020. godine usvojiti Lex cannabis – poseban zakon o konoplji koji u potpunosti legalizira i liberalizira konoplju u industrijske, medicinske i rekreativne svrhe.

Smatramo da, donošenje izmjena Zakona o suzbijanju zlouporabe droga od prije godinu dana  kojim je omogućena liberalizacija industrijske konoplje i djelomična legalizacija indijske konoplje u medicinske svrhe i to samo ovlaštenim tvrtkama, nije dovoljno te želimo omogućiti potpunu legalizaciju konoplje. Lanjske izmjene nisu dovoljne za iskorištavanje punog ekonomskog, okolišnog i društvenog potencijala proskribirane biljke. Svi dijelovi konoplje su iskoristivi – stabljika, srž, listovi, cvjetovi, sjeme pa čak i stanična tekućina, a u svijetu se konoplja koristi u gotovo svim poznatim industrijama. Današnjim je tehnologijama od nje moguće proizvesti oko 25 tisuća različitih proizvoda.

Industrijska i indijska konoplja, suprotno uvriježenom mišljenju nedovoljno upućenih, nisu dvije različite vrste, već podvrste iste biljke u koju spadaju: obična konoplja (Cannabis sativa ssp. sativa var. sativa), divlja obična konoplja (Cannabis sativa ssp. sativa var. spontanea), indijska konoplja ili kanabis (Cannabis sativa ssp. indica var.indica), konoplja autohtona u Afganistanu, (Cannabis sativa ssp. indica var. kafiristanica), te konoplja autohtona u Rusiji (Cannabis sativa ssp. ruderalis). Da ne bi bilo moguće zabune, industrijska konoplja spada u podvrstu sativa, ali  nije automatski svaka sativa industrijska konoplja.

Stare autohtone sorte sativa često imaju sadržaj THC–a do 8–9 % koji prema lanjskim izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga nije dopušten za uzgoj industrijske konoplje. Sative koje su se tradicijski uzgajale na prostoru Hrvatske imale su znatno veći sadržaj THC–a od danas dopuštenog 0,2%, samo što u to vrijeme konoplja nije smatrana problematičnom biljkom.

U stabljici i listu, ali najviše u ženskom cvijetu konoplja proizvodi spojeve koji se zovu kanabinoidi. Kanabinoidi se najviše proizvode na trihomima – dlačicama koje se u većim nakupinama pojavljuju na svim dijelovima cvjetova ženskih biljki. Konoplja je biljka koja se oprašuje vjetrom. U biološkom smislu kanabinoidi štite biljku od UV–zračenja, suše, bolesti i insekata. Najviše THC–a sadrže listovi (do 2%) i vršci (od 0, 1–8 %). Sjeme ga u pravilu ne sadrži. Vrijednosti THC–a je također nešto veća u neoplođenim vršcima. Važno je naglasiti da na povećanje THC–a značajno može utjecati čitav niz promjenjivih faktora okoliša, kao što su suša, manjak kalija, višak dušika i kalcija, napad insekata, te UV – zračenje. U tom smislu bi ublažavanje i uklanjanje zakonski definirane granične vrijednosti, koja obuhvaća sadržaj od 0,2 % THC–a u suhoj tvari biljke, olakšao proizvodnju konoplje, tim više što je niz istraživanja pokazalo da se ova granična vrijednost za vrijeme sušnih godina značajno povećava u vršcima ženskih i hermafroditnih biljaka.

Konoplja može unaprijediti stanje okoliša, ne samo u smislu čišćenja onečišćenog tla, već i smanjenjem emisije CO2 jer troši četiri puta više CO2 od stabala.

Izuzetno veliki gospodarski potencijal

Donošenje Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje vrlo je važno zbog njenog izuzetno velikog gospodarskog potencijala, lako vidljivog iz procjene da se od konoplje proizvodi više od 25.000 različitih proizvoda. Potpunu liberalizaciju i legalizaciju želimo i zato jer važeći zakonodavni okvir ne propisuje na koji se način mogu proizvoditi mnogi proizvodi od konoplje, kao što su, recimo, beton, izolacijski materijali i montažne kuće te ne daje mogućnost proizvodnje konoplje u rekreativne, odnosno, osobne svrhe.

Ambicija ovog Lex specialis-a je da Republiku Hrvatsku učini državom predvodnicom u korištenju svih potencijala konoplje, uključivši tu osnivanje klinika za liječenje i ublažavanje bolova pripravcima od konoplje, stvaranje pravnog okvira za korištenje konoplje u građevinskoj, tekstilnoj, kemijskoj, papirnoj, prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj, automobilskoj i svemirskoj industriji. U suprotnom, Republika Hrvatska će i dalje ostati ograničena na korištenje konoplje u svrhe proizvodnje proizvoda prehrambene i kozmetičke industrije te proizvođačica sirovine, a ne visoko kvalitetnih finalnih proizvoda s velikom dodatnom vrijednošću. Našim prijedlogom  predviđa se da svaka punoljetna osoba može za svoje potrebe uzgajati do devet biljaka konoplje u cvjetanju, a svaka pravna osoba, obrtnik ili OPG-ovac koji zadovolji visoke kriterije kvalitete može za potrebe zdravstvenog sustava uzgajati, prerađivati i stavljati u promet sve vrste konoplje.

Ovakav način iskorištavanja punog potencijala konoplje predviđa i da se prihodi od komercijalnog iskorištavanja koriste za kontinuirano ulaganje u poticanje industrije prerade. Predviđa se i proširenje djelatnosti Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, na reguliranje uzgoja, prerade i prometa svih vrsta konoplje, poticanje znanstveno – istraživačkih projekata koji se bave konopljom i sjemenarstvom konoplje, predlaganje podzakonskih akata radi uređivanja svih aspekata uzgoja, prerade i prometa svih sorti konoplje te izdavanje rješenja i vođenja registara vezanih uz konoplju.

U zakonskom prijedlogu predviđeno je da će Hrvatski sabor donijeti Strategiju o iskorištavanju punog potencijala konoplje radi cjelovite liberalizacije i legalizacije konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu upotrebu što će dovesti do gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema svojim članovima, posebice onim ugroženima i slabijima te pozitivnih učinaka na okoliš.  Precizira se i da će se strateški odrediti uzgoj konoplje i korištenje svih njenih dijelova kao važne sirovine u industriji  i proizvodnji goriva, da će se obuhvatiti uzgoj konoplje za rješavanje niza problema u okolišu, regulirati prodaja putem registriranih poslovnih subjekata što bi ju odvojilo od kriminalnih skupina odnosno crnog tržišta i koruptivnih radnji, kao i medicinsko korištenje konoplje u liječenju teških bolesti i stanja te rekreativno korištenje odnosno ono za osobne potrebe. Biznis sa konopljom može donijeti milijarde.

Svjesni smo kako je Lex Cannabis, za ovdašnja većinska shvaćanja djelomično pretjerano progresivno štivo, dovoljno napredno da naši politički protivnici krenu prebrojavati tko je sve iz naše koalicije zapalio joint, neki i bez da uopće pokušaju sagledati što to u njemu piše.

Licemjerno je od naših političkih protivnika ukazivati na štetnosti marihuane na društvo i pojedince, a da u istom trenutku ne žele spriječiti uporabu drugih legalnih droga, recimo alkohola, za koji je dokazano da ostavlja najveće negativne posljedice na društvo i pojedinca od svih droga.

Kako god bilo, Lex Cannabis će se prije ili kasnije donijeti, kao i mnoge druge inicijative koje je ranije ljevica predlagala, a desnica odbijala, no s vremenom ipak prihvatila.

Napredak društva temelji se  progresivnim idejama.

Stoga, Izađi i promijeni i biraj progresivnu Hrvatsku.

Više o svemu u Prijedlogu kluba SDP-a u Hrvatskom saboru na linku.

 

SASTANAK S PROIZVOĐAČIMA

Ministrica Vučković i župan Dobroslavić u Pločama: Udruživanje je ključ razvoja proizvodnje mandarine u dolini Neretve

Objavljeno prije

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je u srijedu u Pločama kako za dugoročno održavanje i razvitak proizvodnje mandarina u dolini Neretve treba riješiti ozbiljna strukturna i strateška pitanja, a to neće biti moguće bez udruživanja proizvođača.

Sastanku su nazočili i zamjenica župana Žaklina Marević, ravnateljica DUNEA-e Melanija Milić, pročelnik UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić, gradonačelnici i načelnici s područja doline Neretve i članovi županijskog Povjerenstva za mandarine ispred proizvođača i otkupljivača.

Ministrica Vučković rekla je kako na malom prostoru djeluje 1 700 poljoprivrednih gospodarstava koja rade ponajviše s mandarinom, dakle s monokulturom, što je idealan preduvjet udruživanja.

“Na sastanku je istaknuto kako će Ministarstvo odrediti osobe koje će konkretno raditi na postupku udruživanja, a predstavnici lokalne samouprave, Županije i proizvođača trebaju dati svoj doprinos. Naravno kako će se udruživanjem jačati pregovaračka snaga i približit će se tržištu. Pomoći ćemo im i financijski, a te će organizacije moći nabaviti opremu i kapacitete”, izjavila je Vučković.

Istaknula je kako je ministarstvo kao ‘ad hoc’ mjeru i potporu, unatoč velikoj krizi i ograničenim proračunskim mogućnostima, osiguralo financijska sredstva pomoći.

“Ispregovarana je mjera za nadoknadu gubitka dohotka poljoprivrednicima, a imat ćemo je još jednom, ali s nešto lakšim uvjetima’’, navela je Vučković te dodala kako se dio primjedbi ovdašnjih proizvođača odnosio na činjenicu kako njih određeni broj ne udovoljava uvjete za nijednu potporu.

‘’Ministarstvo će i za njih pokušati pronaći rješenje. Želim ovom prilikom podsjetiti kako je projekt navodnjavanja doline Neretve kandidiran za sredstva Europske unije I uvjerena sam da ćemo dobiti financiranje. Iz tog segmenta je također važno udruživanje proizvođača’’, rekla je Vučković.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je tema razgovora bila kako zadovoljiti potrebe svih proizvođača mandarina u vremenu pandemije i s negativnim utjecajima na tržištu.

“Ministrica će razmotriti sve prijedloge proizvođača, a to je da se pronađe kriterij kako bi se poticaj dodijelio svima, kao 2019. godine. Uz to, po standardima EU nužno je formirati proizvođačku organizaciju u dolini Neretve, kako bi upravljali proizvodnjom mandarina te nastupali prema otkupljivačima i na tržištu”, istaknuo je župan Dobroslavić i dodao kako je izgledna realizacija i studija poljoprivrede na području doline Neretve, kao i poljoprivrednog centra.

“Optimističan sam da će zaključci biti realizirani, što će značiti velik korak u daljnjem razvoju poljoprivredne proizvodnje”, zaključio je župan Dobroslavić.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije