Ostanimo u kontaktu
JURA SHOP – AKCIJA Vikend

XVI. NERETVANSKI KNJIŽEVNI, ZNANSTVENI I KULTURNI SUSRET

Ovogodišnji susret odvija se pod nazivom ‘Nikola Zvonimir Bjelovučić – hrvatski književnik, povjesničar i etnograf’

Objavljeno prije

Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti (Opuzen), Podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću, Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Stonu te Hrvatska kulturna zaklada (Zagreb) od 24. do 26. rujna 2020. organiziraju XVI. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret pod nazivom Nikola Zvonimir Bjelovučić – hrvatski književnik, povjesničar i etnograf.

Susret će se održati pod strogim epidemiološkim mjerama u Metkoviću, Pločama, Opuzenu, Stonu i Janjini, stoga je broj sudionika ograničen, samo pozvani gosti i predstavnici medija.

PROGRAM DOGAĐANJA.

Kraći Bjelovučićev životopis

Nikola Zvonimir Bjelovučić, povjesničar i etnograf (Janjina, 11. studenoga 1882. – Janjina, 23. studenoga 1952.), odvjetak je ugledne pelješke obitelji Bjelovučić iz koje potječe trideset kapetana. Osnovnu je školu pohađao u Janjini, gimnaziju u Dubrovniku (isključen je iz nje zbog političke djelatnosti), Travniku i Mostaru. Pravo je studirao u Zagrebu (1901. – 1904.) i Beču (1905. – 1906.) te doktorirao 1907. u Zagrebu, gdje je također apsolvirao povijest i zemljopis (1908. – 1910.). Sudsku i odvjetničku praksu obavljao je u Dubrovniku i Trstu (1907. – 1914). Tada je bio član Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku, koja ga je imenovala članom Carinarskoga vijeća u Beču. Imao je odvjetnički ured u Trstu (1914.), Metkoviću (1919. – 1923.) i Dubrovniku (1923. – 1935.). Bio je sudac upravnoga suda u Dubrovniku (1935.– 1940.) i Podgorici (1940. – 1945.).

Na rodnome Pelješcu poticao je izgradnju cesta, luka i otvaranje škola služeći se utjecajem svojega ujaka, dvorskog savjetnika Antuna Vukovića. U duhu programskih zahtjeva Majske deklaracije Jugoslavenskoga kluba u bečkomu Carevinskom vijeću, kojom se tražila mogućnost rješenja južnoslavenskoga pitanja u okviru Austro-Ugarske Monarhije, u veljači je 1918. s Antonom Korošecom posjetio predsjednika austrijske vlade Ernsta Seidlera. U međuratnome razdoblju bio je veoma aktivan u provedbi agrarne reforme u Dalmaciji (1920. – 1933.) zastupajući interese seljaka. Godine 1927. kandidirao se na listi HSS-a, ali mu je kandidatura propala jer je zbog govora u Zagrebu osuđen na mjesec dana zatvora. Pred izbore 1935. napustio je oporbu i kandidirao se na vladinoj listi Bogoljuba Jeftića, ali je na izborima poražen. U Dubrovniku je bio osnivačem i dugogodišnjim predsjednikom ogranka Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ i Hrvatskoga starinarskog društva te osnivačem i predsjednikom podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Autorom je mnogih pravnih, arheoloških, povijesnih i etnografskih članaka te novela, pjesama i književnih kritika. Objavljivao je u pedesetak različitih novina i časopisa, a utemeljiteljem je i glavnim urednikom časopisa Hrvatska riječ (1925.). U etnografskim se radovima uglavnom bavio rodnim poluotokom Pelješcem te etničkom granicom između južnoslavenskih naroda (poglavito na povijesnome području Crvene Hrvatske), u pravnim položajem Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Kraljevine Jugoslavije te agrarnim pitanjima, a u arheološkim i povijesnim ponajprije crkvenom poviješću Pelješca. Najglasovitije su mu knjige Poluostrvo Rat (Pelješac) (1922.), Crvena Hrvatska i Dubrovnik (1929). te Katolička crkva na Pelješcu (1939.).

Djela Nikole Zvonimira Bjelovučića nezaobilazna su etnolozima zbog njegova bilježenja različitih mjesnih običaja i predaja na poluotoku Pelješcu, kroatistima zbog zabilježenih usmenoknjiževnih oblika, onomastičarima zbog zapisa peljeških antroponima i toponima, povjesničarima i arheolozima zbog toga što su jedna od najranijih referencija za prepoznavanje ključnih povijesnih događaja i mogućih smjernica u planiranju budućih arheoloških istraživanja na krajnjemu hrvatskom jugu, a politolozima zbog razvoja političke misli u prvoj polovici XX. stoljeća (koju je moguće pratiti i na Bjelovučićevu osobnomu primjeru) unatoč prijeporima koji postoje oko njegova života i djela unutar različitih struka, koji bi se ovim skupom trebali barem djelomično razriješiti.

Domagoj Vidović

SRETAN ROĐENDAN

44 godine su prošle od osnutka KUD-a Metković

Objavljeno prije

44 godine su prošle od kad je osnovano Kulturno umjetničko društvo Metković, davne već 1977. godine, 9. veljače osnovan je ud skupine gradskih entuzijasta među kojima su bili profesori Radojka i Vide Bagur, Zdravko Obradović, Danilo Obradović, Marica Božinović i drugi…

Društvo je uglavnom djelovalo u školama, bilo osnovnim ili srednjim, a objedinjavalo je razne aktivnosti amaterskog stvaralaštva poput folklora, mandolinskog orkestra, zbora, dramskih aktivnosti, koje su se poslije odvojile u MAK, te čak i fotografske sekcije.

Koristimo ovu priliku da im poželimo da što prije počnu sa radom, da se u prostorijama Društva ponovo čuju pjesme i odzvanjaju koraci svih uzrasta našeg društva, na radost svih nas i čuvanja tradicije svog zavičaja. Sretan vam 44 rođendan!

Kao i cijelo društvo i vas je zadesila ova nazovimo je epidemiološka izolacija, ali sve je prolazno tako će i ovo proći, i uskoro će se opet u našem gradu čuti ples i pjesma.

 

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl5 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije