Ostanimo u kontaktu

XVI. NERETVANSKI KNJIŽEVNI, ZNANSTVENI I KULTURNI SUSRET

Ovogodišnji susret odvija se pod nazivom ‘Nikola Zvonimir Bjelovučić – hrvatski književnik, povjesničar i etnograf’

Objavljeno prije

Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti (Opuzen), Podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću, Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Stonu te Hrvatska kulturna zaklada (Zagreb) od 24. do 26. rujna 2020. organiziraju XVI. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret pod nazivom Nikola Zvonimir Bjelovučić – hrvatski književnik, povjesničar i etnograf.

Susret će se održati pod strogim epidemiološkim mjerama u Metkoviću, Pločama, Opuzenu, Stonu i Janjini, stoga je broj sudionika ograničen, samo pozvani gosti i predstavnici medija.

PROGRAM DOGAĐANJA.

Kraći Bjelovučićev životopis

Nikola Zvonimir Bjelovučić, povjesničar i etnograf (Janjina, 11. studenoga 1882. – Janjina, 23. studenoga 1952.), odvjetak je ugledne pelješke obitelji Bjelovučić iz koje potječe trideset kapetana. Osnovnu je školu pohađao u Janjini, gimnaziju u Dubrovniku (isključen je iz nje zbog političke djelatnosti), Travniku i Mostaru. Pravo je studirao u Zagrebu (1901. – 1904.) i Beču (1905. – 1906.) te doktorirao 1907. u Zagrebu, gdje je također apsolvirao povijest i zemljopis (1908. – 1910.). Sudsku i odvjetničku praksu obavljao je u Dubrovniku i Trstu (1907. – 1914). Tada je bio član Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku, koja ga je imenovala članom Carinarskoga vijeća u Beču. Imao je odvjetnički ured u Trstu (1914.), Metkoviću (1919. – 1923.) i Dubrovniku (1923. – 1935.). Bio je sudac upravnoga suda u Dubrovniku (1935.– 1940.) i Podgorici (1940. – 1945.).

Na rodnome Pelješcu poticao je izgradnju cesta, luka i otvaranje škola služeći se utjecajem svojega ujaka, dvorskog savjetnika Antuna Vukovića. U duhu programskih zahtjeva Majske deklaracije Jugoslavenskoga kluba u bečkomu Carevinskom vijeću, kojom se tražila mogućnost rješenja južnoslavenskoga pitanja u okviru Austro-Ugarske Monarhije, u veljači je 1918. s Antonom Korošecom posjetio predsjednika austrijske vlade Ernsta Seidlera. U međuratnome razdoblju bio je veoma aktivan u provedbi agrarne reforme u Dalmaciji (1920. – 1933.) zastupajući interese seljaka. Godine 1927. kandidirao se na listi HSS-a, ali mu je kandidatura propala jer je zbog govora u Zagrebu osuđen na mjesec dana zatvora. Pred izbore 1935. napustio je oporbu i kandidirao se na vladinoj listi Bogoljuba Jeftića, ali je na izborima poražen. U Dubrovniku je bio osnivačem i dugogodišnjim predsjednikom ogranka Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ i Hrvatskoga starinarskog društva te osnivačem i predsjednikom podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Autorom je mnogih pravnih, arheoloških, povijesnih i etnografskih članaka te novela, pjesama i književnih kritika. Objavljivao je u pedesetak različitih novina i časopisa, a utemeljiteljem je i glavnim urednikom časopisa Hrvatska riječ (1925.). U etnografskim se radovima uglavnom bavio rodnim poluotokom Pelješcem te etničkom granicom između južnoslavenskih naroda (poglavito na povijesnome području Crvene Hrvatske), u pravnim položajem Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Kraljevine Jugoslavije te agrarnim pitanjima, a u arheološkim i povijesnim ponajprije crkvenom poviješću Pelješca. Najglasovitije su mu knjige Poluostrvo Rat (Pelješac) (1922.), Crvena Hrvatska i Dubrovnik (1929). te Katolička crkva na Pelješcu (1939.).

Djela Nikole Zvonimira Bjelovučića nezaobilazna su etnolozima zbog njegova bilježenja različitih mjesnih običaja i predaja na poluotoku Pelješcu, kroatistima zbog zabilježenih usmenoknjiževnih oblika, onomastičarima zbog zapisa peljeških antroponima i toponima, povjesničarima i arheolozima zbog toga što su jedna od najranijih referencija za prepoznavanje ključnih povijesnih događaja i mogućih smjernica u planiranju budućih arheoloških istraživanja na krajnjemu hrvatskom jugu, a politolozima zbog razvoja političke misli u prvoj polovici XX. stoljeća (koju je moguće pratiti i na Bjelovučićevu osobnomu primjeru) unatoč prijeporima koji postoje oko njegova života i djela unutar različitih struka, koji bi se ovim skupom trebali barem djelomično razriješiti.

Domagoj Vidović

HRVATSKA GLAZBENA MLADEŽ

Među Zagrebačkim mladim filharmoničarima – ponajboljim mladim hrvatskim glazbenicima i naša Suzana Komazin

Hrvatska glazbena mladež od svog osnutka, 1954. godine, osnivala je i promovirala različite ansamble i orkestre mladih

Objavljeno prije

Upravo nastupom 2. listopada 2020. u Hrvatskom glazbenom zavodu (HGZ) predstavit će se Zagrebački mladi filharmoničari – ZMF 2020. HGZ je uključen u ovaj hvalevrijedni projekt kao suorganizator koncerta te slijedeći svoju, gotovo dva stoljeća staru misiju širenja glazbene kulture, nastavlja davati podršku mladim umjetnicima, – piše Večernji List.

ZMF 2020 je nova platforma za ponajbolje mlade hrvatske glazbenike. Ovaj je projekt osmišljen kao edukacija i mjesto radosti muziciranja, s ciljem da postane temelj za budući nacionalni orkestar mladih.

– U suradnji s našim istaknutim umjetnicima, profesorima-mentorima (Tonči Bilić, Anđelko Krpan, Milan Čunko, Branimir Pustički, Ilin Dime Dimovski, Dani Bošnjak, Dario Golčić, Marko Zavišić, Žarko Perišić, Hrvoje Pintarić, Dario Teskera, Ivana Bilić, Dijana Grubišić Ćiković, Filip Fak) želimo našim mladim glazbenicima na najbolji mogući način otkriti svu ljepotu i radost zajedničkog muziciranja, a svima nama i publici prenijeti entuzijazam i optimizam tako potreban u ovim izazovnim vremenima, – poručila je Dubravka Dujmović Kušan, tajnica Hrvatske glazbene mladeži.

Orkestar će se predstaviti i u svom užem sastavu kao Komorni gudački orkestar HGM sa programom Odjeci Grožnjana, 8. listopada 2020. u Maloj dvorani KD V. Lisinskog u okviru ciklusa Mladi za mlade, a posljednje ovogodišnje predstavljanje mladih laureata održati će se 12. listopada ove godine, također, u Maloj dvorani KDVL koncertom izuzetnog mladog pijanista Arsena Dalibaltayana. Projekt financijski podržava Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, a sponzorski Hrvatska elektroprivreda.

Podsjećamo kako je Hrvatska glazbena mladež uz sada novoosnovanim ZMF 2020, osnivala i promovirala Komorni ansambl MO Gaudeamus, Gudački kvartet Sebastian, Zbor Hrvatske glazbene mladeži, Bing Bang udaraljkaški ansambl, HGM jazz orkestar te Komorni gudački orkestar HGM-a. Mnogi od tada mladih glazbenika danas nastupaju kao solisti i kao članovi profesionalnih orkestara. Sve informacije o programima HGM-a možete pronaći na Facebook stranicama Hrvatske glazbene mladeži @jmcroatia te hgm.hr mrežnim stranicama.

ZAGREBAČKI MLADI FILHARMONIČARI – program

Tonči Bilić, dirigent
Martin Krpan, violina

02.10.2020.  HGZ  20:00 sati

Program:

1. Ottorino Respighi: Ptice, svita za mali orkestar

  • I   Preludio/Preludij
  • II  La Colomba/Golubica
  • III La Gallina/Kokoš
  • IV L’usignuolo/Slavuj
  • V  Il cuccu/Kukavica

2. Wolfgang Amadeus Mozart: Koncert Br. 5 za violinu i orkestar u A-duru, KV 219

  • I Allegro aperto
  • II Adagio
  • III Tempo di Menuetto

Solist: Martin Krpan, violina

3. Boris Papandopulo: Hommage a Sorkočević

  • I   Festivo
  • II  Adagio
  • III Presto

Članovi orkestra:

1. violine:
1. Anđelko Krpan, koncert majstor 2. Martin Krpan 3. Jakov Šredl 4. Edita Kolovrat 5. Joško Stojanov

2.violine:
1. Luka Kojondžić, vođa dionice 2. Matej Žerovnik 3. Ema Perić 4. Tanja Felja

Viole:
1. Milan Čunko, vođa dionice 2. Sara Paradžiković 3. Marta Balenović 4. Filip Kujundžić

Violončela:
1. Iva Ilakovac, vođa dionice 2. Josip Boštjančić 3. Tonko Marković

Kontrabas:
Ilin Dime Dimovski, vođa dionice Mihael Ros

Flauta, pikolo
1. Artur Ivelja 2. Dani Bošnjak

Oboa:
1. Klara Beck 2. Ivan Vlainić

Klarinet:
1. Kristina Marija Vukoja 2. Marko Zavišić

Fagot:
1. Eva Fritz 2. Matko Smolčić

Horna:
1. Hrvoje Grah 2. Hrvoje Pintarić

Truba:
1. Lovro Ticl 2. Filip Pavlić

Timpani:
Suzana Komazin

Harfa:
Veronika Ćiković

Čelesta:
Božidar Vlašić

Piše: Večernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije