ARHEOLOŠKI MUZEJ NARONA

Izložba ‘Bračke stine’, autora Ive Donellija

Objavljeno 20. ožujka 2017. u kategorijama: Foto Galerija, Kultura, Metković, News.

AM Narona, izložba Ive Donellija

Galerija

U petak 17. ožujka, u Arheološkom muzeju Narona u Vidu otvorena je izložba ‘Bračke stine‘, autora Ive Donellija., koja će biti otvorena do 21. travnja 2017.

Izložba Bračke stine, autor Ivo Donelli

Izložba Bračke stine je zamišljena kao edukativna izložba koja donosi prikaz bračkih kamenoloma, alata, tehnike vađenja i obrade kamena te dva filma. Prvi put je postavljena pod naslovom Marmore Lavdata Brattia, 2015. g. u Muzeju grada Splita, povodom svjetskog kongresa ASMOSIA, koji se bavi proučavanjem mramora i drugih vrsta kamena korištenog u antičko doba. Pošto je Republika Hrvatska bila domaćin ove svjetske manifestacije želja nam je bila upoznati svjetsku elitu, koja se bavi kamenom, s jednim relativno malim otokom, tako bogatim kvalitetnim i raznovrsnim kamenom, a to je naš otok Brač.

Na izložbi je prikazano oko 20 kamenoloma. Neki su poznati još iz antičkog doba, kao što su PlateRasohe i Stražišć. Iz tih se „kava“ vadio ili kako Bračani kažu „brao“ kamen za Dioklecijanovu palaču. U srednjem vijeku poznat je kamenolom iz Pučišća. Od tog su kamena renesansni kipari kao što je Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac, Andrija Aleši i drugi vrsni majstori gradili šibensku i trogirsku katedralu. Tako kvalitetan kamen poznat po nazivu Veselje uspoređuju s mramorom. Danas su otvoreni novi kamenolomi iz kojih se crpe različite vrste kamena kako po boji, šarama i kvaliteti. Uglavnom služe kao građevinski materijal, a oni nešto kvalitetniji za izradu kamene plastike, oltara, skulptura, nadgrobnih spomenika i sl.

Izložba je bogato ilustrirana crtežima na kojima je dočaran rad u kamenolomu. Prikazane su tehnike i alati koji su se onda upotrebljavali. Na jednoj maketi prikazana je organizacija posla oko transporta kamenih blokova u antičkoj luci. Donosimo karakteristične alate koji su se koristili prilikom vađenja i obrade kamena. Vidjet ćemo da se alat tijekom stoljeća nije promijenio, jer se i danas kamenoklesari s takvim koriste.

Na izložbi se prikazuju dva filma. Animirani film Od kamenoloma do palače, prikazuje sve faze vađenja kamena u jednom od bračkih kamenoloma, transport do broda, lučku infrastrukturu, izgled broda, plovidbu, iskrcavanje te ugradnju. Drugi film našeg Neretvanina Vlatka Filipovića pod naslovom Hop Jan iz 1967. g. prikazuje svu muku vađenja kamenih blokova iz pučiškog kamenoloma na otoku Braču.

Reakcije posjetitelja izložbe u Splitu su bile odlične. Osim onih koji se profesionalno bave ovim zanatima veliko zanimanje su pokazala školska djeca te šira publika, koju je zanimala primjena i vrste bračkog kamena te nabava alata za klesarske radove.

Zašto mi je drago da je ova izložba postavljena u Arheološkom muzeju Narona? Ako pogledamo naronitanske bedeme, Augusteum sa svojim skulpturama, ostatke zidova antičke arhitekture, ranokršćanske bazilike ili obližnji rimski kastrum na lokalitetu Mogorjelo vidjet ćemo da se u velikim količinama koristio kamen i to kvalitetan kamen. Siguran sam da to nije kamen iz uvoza, da nije dolazio iz dalekih kamenoloma, već poznavajući antičku ekonomiju, siguran sam da je negdje u okolici današnjeg Vida postojao jedan veliki kamenolom ili više njih, samo ih treba pronaći.

Komentari