Ostanimo u kontaktu

OBITELJSKU KUĆU PRETVORILI U GALERIJU

Dragana Nuić Vučković: Radimo nešto što nas potpuno ispunjava, ne ovisimo o nikome, pa kud ćete bolje od toga

Objavljeno prije

Umjetničko stvaralaštvo bračnog para Nikole Vučkovića i Dragane Nuić-Vučković iz Metkovića u kontinuitetu traje više od dva desetljeća.

Od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća nastanjeni su u Širokom Brijegu gdje su nastajali njihovi raznovrsni ciklusi. Nikolini kiparski opusi od minijatura do velikih drvenih skulptura, crteži i kolaži, a Draganini slikocrteži na drvu, platnima i papiru. U spomenutih dvadesetak godina, uz njihov pedagoški rad, slijedile su mnoge samostalne i skupne izložbe u zemlji i inozemstvu, kao i mnoga strukovna priznanja za vrlo uspješan rad.

Godine 2003. dvorište svoje obiteljske kuće u Širokom Brijegu izložbama „Privatno i javno“ otvorili su mladim i nadarenim umjetnicima te široj javnosti zainteresiranoj za umjetničko stvaralaštvo. Ideja je bila Nikolina, koji je htio okupiti svoje bivše studente s Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, jer su često navraćali u njihov atelje i razgovarali o umjetnosti.

”Jednu ljetnu večer organizirali smo zajedničku izložbu na otvorenom za sve njih i to se nastavilo i traje već 17 godina. Izložba je pozivna i međunarodna, na njoj sudjeluju većinom mlađi umjetnici kojima se dodjeljuju i nagrade „Privatno i javno“, a izlažu i umjetnici starijih generacija. Bilo je tu zanimljivih izlagača svih ovih godina. I izložba je uvijek na otvorenom, te je jednovečernja”, kazala je dr. art. Dragana Nuić-Vučković, akademska slikarica u razgovoru za Bljesak.info.

Popularizacija suvremene umjetnosti

Paralelno s izložbom „Privatno i javno“, u njihovom obiteljskom dvorištu 2003. godine, nastao je i pokret En Face. U godinama koje su slijedile pokret s mladima prerastao je u registriranu Udrugu likovnih umjetnika En Face u kojoj su se, kako ističe akademska slikarica Dragana Nuić-Vučković, suprug Nikola i ona udružili s njima bliskim umjetnicima, odnosno onima s kojima su pronašli zajednički jezik i dijelili slična promišljanja.

”Cilj je bio pokrenuti mlade da se nakon studija nastave baviti likovnim stvaralaštvom i da aktivno zajedno djelujemo. Registracijom Udruge likovnih umjetnika En Face reduciran je broj članova, bilo je lakše komunicirati i organizirati izložbe. U proteklim godinama ostvarili smo puno, uvijek je bilo zanimljivo, ali i naporno. Teško je bilo raspoređivati poslove organizacije, sve se odvijalo volonterski i trebalo je imati entuzijazma. Nas dvoje smo ga imali, kao i neke moje prijateljice iz Udruge. Malo smo se umorili od tih zajedničkih izložbi, transporta umjetnina i sl.”, ističe naša sugovornica i otkriva kako je to sada udruga likovnih umjetnica s 12 redovnih članica.

Trokorak u popularizaciji suvremene umjetnosti Nikola i Dragana napravili su prošle godine kada su u obiteljskoj kući, uz njihov atelje, otvorili privatnu i neprofitnu galeriju NV.

”Radimo ono što volimo i to nas ispunjava. Imamo svoju publiku koja se uvijek rado odaziva našim pozivima, publika nam nije masovna i na to smo računali. Međutim, svakako smo uspjeli u svom naumu. Radimo nešto što nas potpuno ispunjava, ne ovisimo o nikome, pa kud ćete bolje od toga”, naglašava dr. art. Dragana Nuić-Vučković u razgovoru za Bljesak.info.

Iako je Široki Brijeg vrlo mala sredina, čije gradsko područje broji nešto više od 12000 stanovnika i na kojem se prostiru Akademija likovnih umjetnosti, Franjevačka galerija, te dva privatne galerijska prostora Vrba i NV, naša sugovornica upozorava na lošu percepciju umjetnika i umjetničkog stvaralaštva u javnosti.

‘’Nema ovdje suvremene umjetnosti u pravom smislu, ona bi trebala kritična, a to baš nije prihvatljivo ponašanje pa onda nema ni takve umjetnosti. Ako i sada vlada mišljenje da je likovni glup predmet, da je umjetničko (ne mislim diletantsko) stvaralaštvo nešto što ni čemu ne služi, onda je suvišno o tome raspravljati. Puno je „umjetnika“ ovdje u ovim našim malim sredinama, ja kažem „sve zapinješ za njih“, degradirane su nam sve vrijednosti. Ljudi se likovno izražavaju iz hobija, uživaju u tome, ali to nije umjetnost”, potpuno je rezolutna Dragana Nuić-Vučković.

Umjetničko djelo nije ukras na zidu

Kao profesorica likovne umjetnosti u širokobriješkoj gimnaziji i izvanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, Dragana Nuić-Vučković ističe najvažnijim da njezini učenici i studenti misle, da povezuju sadržaje umjetnosti s društvom u kojem ona nastaje i razvijaju kritičko mišljenje.

”Mislim da im svoj predmet u gimnaziji činim zanimljivim, ponašam se kao stand-up komičar na satu, glumim ja njima pračovu, stalno ih potičem na razgovor. Zanimljivo je meni, a vjerujem i njima većini. E sada, ne mogu ja ili još koji takav pojedinac njima umjetnost učiniti potrebnom, kada žive u društvu kojem ona nije potrebna. Umjetničko djelo nije ukras na zidu! Slojevito je to. Obrazovanje je jako važno, uvijek navodim primjer jednog malog Islanda, ili Finske, samo što mi nismo u glavama ni Islanđani ni Finci, niti ćemo ikada biti”, poručuje ova umjetnica.

Rođena Ljubušanka, odrastala u Metkoviću, diplomirala na Akademji likovnih umjetnost u Zagrebu 1991. u slikarskoj klasi prof. Eugena Kokota, te magistrirala na slikarskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odrekla se drvene podloge, kista i miješanja slikarskih pigmenata i zaronila u “digitalni svijet”

”Postalo mi je dosadno mehanički miješati boje i prati kistove, a zanimljivo mi obrađivati i rekomponirati svoje stare slike u Photoshopu. U pitanju je jako zanimljiv proces, jednako imam kistove, boja kao u priči, beskrajno mnogo efekata… Printam ih na platno ili ljepenke, imaju pečate i ograničenu ediciju”, objašnjava u razgovoru za Bljesak.info Dragana Nuić-Vučković, čije slikarstvo sadrži elemente dječjeg crteža, a motivi su uvijek na granici fantazmagoričnih, nadrealnih prizora kojima, kako tvrdi, odaje hommage Munchovom Vrisku.

”Hommage Munchovom Vrisku poveznica je sa zadnjim ciklusom „Imagine je utopija“. Prekrasna je Lennonova balada Imagine koju je napisao nakon rata u Vijetnamu: zamisli da nema mržnje, da nema gramzljivosti, granica među ljudima…lalala… Što ja više to zamišljam bude mi teže kada pogledam oko sebe. Svijet u kojem živimo je nesigurno i surovo mjesto, globalno i lokalno. Za one koji misle i vide. Oni ostali, a puno ih je, njima je svejedno. Meni je žao ove naše mladeži, nemaju baš neku veselu perspektivu”, sa zebnjom ističe ova doktorica umjetnosti.

Slike života mlade iranske umjetnice

Dragana Nuić-Vučković članica je HULU Split, ULU BiH, Hrvatske udruge digitalnih umjetnika i ULU En Face, a izlagala je na 50 samostalnih i na preko 280 kolektivnih, selektivnih i pozivnih izložbi. Više je puta nagrađivana za crtež i slikarstvo u tuzemstvu i inozemstvu te uvrštena u kolekciju Umjetničke galerije BiH u Sarajevu.

U srpnju je gostovala u londonskoj Camden Image Gallery i za čitatelje portala Bljesak.info otkrila je pojedinosti toga gostovanja i važnost izlaganja u inozemstvu. Izložba „Come Together“ bila je u stvari rođendanski poklon njezinog brata Ive.

”Izlagali smo kao trio NVN, moj muž Nikola, moja nevjesta Fani , diplomirana dizajnerica nakita sa svojim art nakitom rađenim po uzoru na Nikoline kolaže i ja sa svojim digitalnim slikama. Poslali smo portfolio umjetničkom savjetu galerije, svidjela im se koncepcija i tako je organizirana izložba. Za takav projekt morate imati novaca, kod nas je još uvijek sve, rekla bih romantično, imate udruženja, pozive za izložbe, ministarstva kulture koja izdvajaju donacije za takve aktivnosti, naravno sve manje”, objašnjava Dragana Nuić-Vučković i ističe kako su upoznali neke jako zanimljive ljude na izložbi, dizajnere, arhitekte, slikare s kojima su ostvarili kontakt za potencijalnu buduću suradnju.

Nakon povratka iz Londona naša se sugovornica ”bacila” na posao i organizirala gostujuću izložbu slika “Slike života” mlade iranske suvremene umjetnice Mansoureh Hosseini. U galeriji NV bračnog para Vučković izložba će biti otvorena od 27. rujna do 20. listopada.

”Iz jedne nama tako daleke zemlje, s Bliskog Istoka, Irana koji je sada u žiži političkih događanja, skoro na rubu rata, predstavit će nam se mlada umjetnica.  Upita mene jedan poznanik: „Je li zamotana?“. Kažem ja nije, u prepisci mi je rekla da nije ni neka vjernica, žena je, majka, umjetnica, i na vrlo osebujan način prikazuje slike života koji nam je svima isti. Iz kolijevke civilizacije potekla, iz stare Perzije, univerzalnim jezikom umjetnosti progovara. Ljudsko je biće. Kulturološki različito, a opet nam tako blisko. Jako je sretna zbog događaja iako mu neće fizički nazočiti, pa smo onda sretni Nikola i ja. I naši prijatelji”, zaključila je Dragana Nuić-Vučković.

Izvor i fotografije: Ivan Kraljević / bljesak.info

GRADSKA KNJIŽNICA METKOVIĆ

Održana Večer alternativne i urbane poezije

Objavljeno prije

U Gradskoj knjižnici Metković večeras je održana Večer alternativne i urbane poezije.

Nastupio je počasni predsjednik Hrvatskog književnog društva u Rijeci, Valerio Orlić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, ogranka u Sisku, Siniša Matasović, pjesnici Žarko Jovanovski i Zvonimir Grozdić iz Zagreba te Ivan Španjić iz Otrić-Seoca.

Najmlađi pjesnik iz ove skupine, Ivan Španjić, poeziju piše od svoje šesnaeste godine, a s ponosom ističe kako mu je prva pjesma tiskana u Vrgoračkim novinama. Član je više kulturnih i umjetničkih društava, sudionik je brojnih festivala i večeri poezije. Do sada je izdao jednu zbirku poezije, a druga se upravo tiska.

Siniša Matasović, nagrađivani je autor pjesama i kratkih priča, a godinama je bio aktivan i kao zamjenik glavne urednice časopisa Riječi. Bio je angažiran i kao vanjski suradnik Hrvatske radio televizije za dramatizacije u emisiji Radio roman. Sudionik je i organizator raznih domaćih i inozemnih festivala i manifestacija. Na prvom službenom prvenstvu slam poezije u Hrvatskoj održanom 2015. godine bio je viceprvak države.

Valerio Orlić, objavio je dvadeset i jednu zbirku pjesama i knjigu književnih osvrta Ogledala (2019.). Njegovi književni radovi prevedeni su na trinaest jezika, zastupljeni su u antologijama i časopisima u zemlji i inozemstvu. Mnoge su njegove pjesme uglazbljene. Dobitnik je brojnih priznanja i književnih nagrada na međunarodnoj razini, među kojima možemo izdvojiti nagradu Homer (2018.), Apolon (2019.), pokretač je više festivala
književnosti, književnih susreta, znanstvenih skupova i umjetničkih kolonija.

Zvonimir Grozdić, sa pjesmama i kratkim pričama zastupljen je u više zbornika poezije i proze u Hrvatskoj i inozemstvu. Radove je objavljivao u relevantnim književnim časopisima i na portalima za književnost, umjetnost i kulturu. Pjesme su mu prevedene na ukrajinski i objavljene u antologiji suvremene hrvatske ironične poezije Hrvatski pjesnički huligani koja je nominirana za najbolju pjesničku zbirku u Ukrajini 2018. godine. Za zbirku pjesama Pigmenti dobio je nagradu HKD-a Književno pero.

Žarko Jovanovski, diplomirao je umjetničku grafiku na ALU u Zagrebu. Izlagao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama. Godine 1994. god. dobitnik je specijalne nagrade na natječaju za spomenik košarkašu Draženu Petroviću. Izdao je deset knjiga poezije i zbirku kratkih pripovijesti. Godine 2017. dobitnik je nagrade za najbolju erotsku pjesmu na međunarodnom natječaju u Sloveniji. Iste godine dobio je i nagradu HKD-a za najbolju knjigu poezije. Njegove pjesme uvrštene su u Antologiju hrvatske huliganske poezije (Ukrajina 2018. god.).

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama3 300×250

Najčitanije