Ostanimo u kontaktu

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Zvanično započeo pilot-projekt elektroničkog nadzora u Republici Hrvatskoj

Objavljeno prije

Elektronički nadzor, naruknica

Pilot-projekt elektroničkog nadzora u Republici Hrvatskoj vrijedan 150.000 Eura financira Europska unija kroz Prijelazni instrument pomoći za Republiku Hrvatsku kao dio projekta „Podrška daljnjem razvoju i jačanju probacijske službe u Republici Hrvatskoj“ koji provodi Sektor za probaciju.

Sukladno zakonskim mogućnostima, pod elektroničkim nadzorom bit će osobe kojima je određen istražni zatvor u domu i osuđenici na uvjetnom otpustu.

Pilot projekt se provodi nad 20 osoba na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije i traje 100 dana, počevši od stavljanja prve osobe pod elektronički nadzor nakon 1. veljače 2017. godine, odnosno od petka 17. veljače 2017. godine.

Elektronički nadzor izvršava se pomoću opreme koja djeluje putem radio frekvencije, a što znači da se oprema sastoji od uređaja koji se instalira u dom osumnjičenika/osuđenika te elektronskih narukvica (nanožnica) za osobu koja je pod nadzorom.

Opremu za elektronički nadzor postavljaju probacijski službenici. Elektronička narukvica koju nosi osoba pod nadzorom na gležnju, vrlo je lagana, nije štetna za zdravlje, vodootporna je i ne ometa svakodnevne aktivnosti. O svakom pokušaju manipulacije uređajima za elektronički nadzor ili drugom kršenju pravila elektroničkog nadzora, u realnom vremenu je obaviješten nadzorni centar Sektora za probaciju.

Kao priprema za provođenje pilot-projekta poduzete su brojne aktivnosti i analize.
„Cost-benefit“ analiza koju su u suradnji s djelatnicima Ministarstva pravosuđa izradili strani stručnjaci za elektronički nadzor pokazala je da jedan dan zatvora po osobi košta 400 kuna, a jedan dan elektroničkog nadzora po osobi 100 kuna.

Sektor za probaciju je formirao nadzorni centar  koji djeluje 24 sata, 7 dana u tjednu,  a u kojem će raditi probacijski službenici koji su prošli posebnu obuku.

Prije samog početka pilot – projekta, oformljena je radna grupa koju su činili predstavnici Ministarstva pravosuđa (Probacijska služba i Zatvorski sustav), Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Županijskog suda u Zagrebu, Županijskog suda u Velikoj Gorici i Ministarstva unutarnjih poslova, a rezultat rada radne grupe je protokol o suradnji na izvršavanju elektroničkog nadzora tijekom pilot-projekta. Također, prije početka pilot – projekta, zaprimljena oprema za elektronički nadzor testirana je na djelatnicima Sektora za probaciju.

Tijekom provođenja pilot projekta će se, na djelatnicima Sektora za probaciju, također testirati i korištenje opreme za elektronički nazor putem GPS signala i uređaji za prepoznavanje glasa („Voice Recognition“).

Primjena elektroničkog nadzora u Europi započela je početkom 1990-tih godina, a danas taj način nadzora koristi velika većina država članica EU u različitim fazama kaznenog postupka. Elektroničkom nadzoru značajnu pažnju posvećuju i EU i Vijeće Europe.

CEP (krovna organizacija probacija u Europi) organizira od 1998. godine izuzetno značajne konferencije o elektroničkom nadzoru, a domaćin 11. konferencije u proljeće 2018. godine će biti Hrvatska.

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije