Ostanimo u kontaktu

IZRAVNA UPLATA

Započinje isplata milijarde kuna poljoprivrednicima

Objavljeno prije

isplata

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je danas, 17. siječnja 2014. godine donio odluku o početku isplate izravnih plaćanja poljoprivrednicima. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će u narednih 15-tak dana započeti s isplatom izravnih plaćanja poljoprivrednicima, koja se po prvi put dijelom isplaćuje i iz proračuna Europske unije, javlja AgroClub.

Sukladno proračunu za 2014. godinu za poljoprivredne potpore predviđeno je oko 500 milijuna kuna više nego prošle godine, pa je tako za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno 2,4 milijarde kuna, od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a preostalih 1,7 milijardi iz Državnog proračuna. Prema EU zakonodavstvu isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima obavlja se samo 2 puta godišnje.

Prvi dio isplate za 2014. godinu kreće u narednih 15-tak dana. Ukupno jednu milijardu kuna (42% isplate za 2014.) Agencija će isplatiti na žiro račune 99.244 poljoprivrednika.

Ta isplata sastojat će se od:

  • 35% EU regionalnog plaćanja (cijeli iznos EU potpore) – oko 722 milijuna kuna
  • 100% Državne pomoći za osjetljive sektore (šećerna repa, mliječne krave i rasplodne krmače) – oko100 milijuna kuna
  • 100% Državne potpore za ekološku i integriranu proizvodnju, teže uvjete gospodarenja, izvorne i zaštićene pasmine i kultivare – oko 200 milijuna kuna

Drugi dio isplate (58%) Agencija će obaviti u zakonski propisanom roku (najkasnije do kraja lipnja ove godine), nakon čega će svi korisnici izravnih plaćanja moći u AGRONET-u preuzeti svoje Odluke o odobrenim sredstvima, samostalno ili putem regionalnih ureda Agencije.

Za razliku od prijašnjih godina kada su hrvatski poljoprivrednici primali 200-njak različitih potpora više desetaka puta godišnje (i svaku tražili posebnim papirnatim zahtjevom), ulaskom u EU vrijedi sasvim drugačiji sustav potpora, a zahtjeve za isplatu poljoprivrednici popunjavaju elektronski, jednom godišnje. Isplata izravnih plaćanja u 2014. godini sastoji se od sljedeće 4 potpore koje se određuju individualno, ovisno o resursima, za svakog poljoprivrednika:

  1. Regionalno plaćanje (oranice, livade i pašnjaci, mlijeko, ovce i koze, tov goveda i duhan)
  2. Premije za krave dojilje, ovce i koze
  3. Državna pomoć za osjetljive sektore: šećerna repa, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače
  4. IAKS mjere ruralnog razvoja: ekološka i integrirana proizvodnja, teži uvjeti gospodarenja te izvorne i zaštićene pasmine i kultivari

Kada govorimo o pojedinačnoj isplati, onaj poljoprivrednik koji nema ništa osim oranice ove će godine dobiti oko 1.600 kuna po regionalnom pravu. Ako je poljoprivrednik uz to proizvodio mlijeko ili duhan, tovio goveda ili držao ovce i koze – tada mu se iznos plaćanja po osnovnom (regionalnom) pravu uvećava. Pored tog osnovnog prava, poljoprivrednik također ostvaruje dodatnu potporu ako je u sustavu ekološke ili integrirane proizvodnje, ili ako mu se gospodarstvo nalazi u području težim uvjetima gospodarenja (npr. na otocima ili brdsko-planinskim područjima). Isto tako, posebno plaćanje se ostvaruje za očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja i kultivara poljoprivrednog bilja.

O ovom novom sustavu potpora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU te pravima i obvezama kod korištenja različitih poljoprivrednih fondova, hrvatski poljoprivrednici informirani su putem sveobuhvatne medijske kampanje pod nazivom “Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika” koju je provela Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Pogledajte tablicu Dinamike isplate potpora poljoprivrednicima za 2014. godinu.

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije