Ostanimo u kontaktu

NOVA GODINA, NOVA PRAVILA

Vlasnik ste kuće bez fasade? Novi zakon će vas sigurno zanimati

Objavljeno prije

fasada

S prvim danom 2014. godine na snagu stupaju novi zakoni o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji, koji donose jednostavnije administrativne korake koji prethode gradnji, a doneseni su s namjerom poticanja investicija u građevinskom sektoru.

Tri nova zakona zamjenjuju dosadašnji Zakon o prostornom uređenju i gradnji, a ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak Taritaš kaže kako su osnovne novosti koje donose novi zakoni javnost odlučivanja, transparentnost i jednostavnost sustava, jačanje odgovornosti i brže donošenje odluka.

U Zakonu o prostornom uređenju lokacijske dozvole ostaju samo za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, zahvate koji traže izvlaštenje, za nove vojne lokacije i za velike zahvate u prostoru koji se grade etapno. Lokacijske dozvole bit će potrebne, ali i dovoljne, i za zahvate koji se ne smatraju gradnjom, kao što su postavljanje pontona u marinama.

Što se tiče Zakona o gradnji, uvodi se jedna dozvola – građevinska – i ona će se izdavati na temelju minimalne dokumentacije. Kako bi se olakšalo investitorima, građevinske dozvole izdavat će se bez reguliranja komunalnog i vodnog doprinosa, ali će investitor osam dana prije početka gradnje morati dokazati da je riješio to pitanje.

Građevinska dozvola po novom zakonu vrijedi tri godine, odnosno u tome roku morat će započeti gradnja.

Vlasnicima novih objekata novi Zakon o gradnji nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće i do 10 godina za složene građevine. Ako se ti rokovi prekorače, otvorena je mogućnost kazne od tri tisuće kuna mjesečno.

Što se tiče vlasnika starih kuća bez fasade, na njih se ne odnose spomenuti rokovi i kazne.

U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja procjenjuju da će građane na izradu fasada potaknuti energetsko certificiranje zgrada i uštede na energentima, a i novi program financijskih poticaja koje će država u te svrhe staviti građanima na raspolaganje.

Zakona o gradnji donosi toleranciju na projektirane dimenzije objekata za koje je izdana građevinska dozvola od tri posto, osim prema susjednim međama i osnovnom građevinskom pravcu.

Zakon o građevinskoj inspekciji donosi prebacivanje dijela poslova građevinskih inspektora na komunalne redare, u čiju nadležnost ulaze manji objekti kao što su ograde i nadstrešnice, ali i naplata kazni za zgrade bez fasada i s neuređenim okolišem.

Inspektori mogu izdavati rješenja za rušenje u roku od osam dana od izlaska na teren za objekte izgrađene izvan građevinskih zona.

Što se tiče bespravne gradnje unutar građevinskih područja, novi zakon propisuje izdavanje rješenja za rušenje, uz mogućnost odgode koja bi poslužila ishođenju dozvole za gradnju. Pritom bi inspektori naplatili prateću kaznu, a ako bespravni graditelj odbije mogućnost ishođenja dozvole, ide se na rušenje u roku dva tjedna, piše Poslovni.hr.

VAPAJ MAJKE

Pomozimo u liječenju 35-godišnjeg Markice

Objavljeno prije

andricici-660x330

Već smo objavljivali vapaj majke, Anđelki Andričić, koja moli za pomoć pri liječenju svoga teško bolesnog sina Markice, koji od rođenja ima cerebralnu paralizu, a nakon trogodišnjeg bolničkog liječenja radi urinarnih infekcija dobio je sepsu i strašni dekubitis te su mu trebali odrezati obje nogu u kuku. Majka na tu visokorizičnu operaciju nije pristala, potražila je alternativna rješenja te vas moli za pomoć.

– Dragi moj narode, prisiljena sam malo, malo, pa davat, pa pisat ovo i slati Vam jer samo ste mi vi još preostali, jer život mog Markice u Zagrebu za institucije, nažalost, ne znači ništa.

Ja vjerujem da imate veliko srce i da ćete pomoći i da nećete mom sinu Markici okrenuti leđa ili ga ignorirati. Vjerujem u dragog Isusa i vašu plemenitu dušu i da ćete pomoći. Markica vas puno voli i pozdravlja. Moj sin je veliki heroj i bori se sa teškom bolesti. Zato, dragi narode, molim vas kao Isusa razapetog, pomozite i moj Markica će vam jednog dana uzvratiti tu veliku ljubav prema njemu.

http://www.in-portal.hr/in-portal-news/vijesti/14800/hzzo-ocitovanje-u-vezi-lijecenja-mladica-s-invaliditetom-markice-andricica

https://fenix-magazin.de/na-izmaku-snaga-andelka-andricic-moli-pomoc-za-lijecenje-svog-sina

Markica AndričićObitelj Markice Andričića nalazi se u vrlo teškoj situaciji i svaka je pomoć dobro došla. Financijski im možete pomoći uplatom na račun:

Markica Andričić, Zagrebačka banka, HR 1023600003237802475
SWIFT/BIC: ZABAHR2X

Kontakt: Anđelka Andričić: 098/958 47 22
Adresa: 10360 Sesvete, 144. brigade Hrvatske vojske

Nastavi čitati

VLADA RH I SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI

Sindikati javnih službi idu u štrajk, počinju 28. studenoga

Objavljeno prije

štrajk

Sindikati zaposlenih u javnih službama najavili su jučer, nakon neuspjelih pregovora s Vladom, štrajk u svim javnim službama, od škola do bolnica, za 28. studenoga, s tim da bi se obustava rada provodila svaki tjedan po jedan dan do ispunjenja sindikalnih zahtjeva za povećanje plaća.

Podsjetimo, Vlada za iduću godinu predlaže u projekcijama državnog proračuna rast plaća u javnim službama (180 tisuća ljudi) i državnoj upravi (oko 60 tisuća ljudi) od tri posto, odnosno za ukupno 900 milijuna kuna, dok sindikati traže rast od 5,8 posto, odnosno povećanje od oko 1,75 milijardi kuna ukupne mase plaća. Sindikati državne uprave zasad ne prosvjeduju i ne organiziraju štrajk, ali će se na njih odnositi eventualni uspjeh sindikata javnih službi o povećanju plaća.

“Vlada nije prihvaćala argumente da su zaposlenici u javnim službama potplaćeni i da ne bi smjeli zaostajati sa svojim primanjima za standardom u RH. Vladina ponuda za 3-postotno povećanje osnovice plaća u 2019. je poražavajuća i ponižavajuća te jasno pokazuje da Vlada ne cijeni zaposlenike u javnim službama”, ustvrdila je tim povodom Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, i navela kako su sindikati javnih službi počeli s nacionalnom kampanjom za povećanje osnovice i bolji standard zaposlenika u javnim službama te da štrajk nije jedini instrument pritiska na Vladu. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, rekao je kako će sindikati na vrijeme i sukladno zakonu najaviti poslodavcima koliko će trajati štrajk taj dan.

“Serija od puno manje udaraca može dovesti do razgovora i konačnog rješenja”, rekao je i pojasnio kako sindikati traže rast plaća od 5,8 posto jer je tolika i projekcija rasta plaće u RH u idućoj godini. Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata socijalne skrbi, naglasila je kako razlog štrajka nisu isključivo plaće, nego i to što građani putem velikih doprinosa i poreza za zdravstvo, socijalnu skrb i obrazovanje zaslužuju i kvalitetnu uslugu. “Tri posto povećanja plaća je iznos od 150 do 200 kuna i s takvim iznosom neće se spriječiti egzodus mladih i obrazovanih ljudi iz sustava”, rekla ja Jadranka Dimić.

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, upozorio je kako je zaposlenima u javnim službama od 2009. do 2017. plaća bila smanjena oko 15 posto (ne računajući porezne promjene koje su se odnosile na sve zaposlene u Hrvatskoj), zbog smanjivanja osnovice od šest posto u 2009., smanjivanja koeficijenata od tri posto te ukidanja različitih dodataka na plaću za godine staža, a da je onima s najmanjim plaćama i radnim stažem većim od 30 godina država tako smanjila plaće za 30 do 40 posto.

Ministar financija Zdravko Marić jučer je u Saboru na sindikalne zahtjeve odgovorio tvrdnjom da je povećanje osnovice plaće za tri posto u okviru mogućnosti proračuna za 2019. “Legitimno pravo sindikata je da prosvjeduju i štrajkaju. Mi smo došli s ponudom koju je jedan dio sindikata ocijenio prihvatljivom, a drugi dio nije. Mislim da ćemo imati još nekakav razgovor, jer je s njihove strane bio jedan poziv za dodatnim sastankom”, rekao je ministar Marić.

Masa plaća korisnika državnog proračuna (bez zdravstva) 2008. iznosila je 21 milijardu kuna, a u 2019. će iznositi 29,1 milijardi kuna, ali su te dvije brojke neusporedive jer su u međuvremenu u proračun uvrštene i plaće nacionalnih parkova i drugih institucija.

“Kao odgovorni socijalni partneri vodili smo nekoliko krugova razgovora sa sindikatima u kojima smo ih podrobno izvijestili o mogućnostima proračuna.

Za sljedeću godinu, unutar proračunskog okvira, pripremili smo paket od tri posto povećanja plaća u iznosu od 900 milijuna kuna, a za božićnice i regres osigurali smo još pola milijarde kuna. Također smo dogovorili da ćemo iduće godine nastaviti pregovore sa sindikatima. Međutim, u okviru proračuna povećanje od tri posto bio je najveći iznos koji smo mogli ponuditi”, komentar je Marka Pavića, ministra rada i mirovinskoga sustava, na najavu štrajka sindikata javnih službi.

Piše: Frenki Laušić / Jutarnji List
Ilustracija: Željko Hajdinjak / CROPIX

Nastavi čitati

Najčitanije