Ostanimo u kontaktu

KREDA - UDRUGA KREDITNIH DUŽNIKA

Uz pomoć HNB-a, banke opet varaju dužnike

Objavljeno prije

Švicarski franak, pare

„Iluzija šezdeset tisuća dužnika u švicarskim francima o konačnom dolasku spasonosnog rješenja u obliku konverzije CHF kredita u eurske u nadi da će pravda pobijediti brzo se raspršila nakon što su pristigli prvi izračuni u njihove poštanske sandučiće. „Na prvi pogled je odmah bilo jasno da nešto nije u redu. Kamatne stope su u velikom broju slučajeva bile previsoke, a dužnici su se našli u poteškoćama s dokazivanjem da su ih banke još jednom prevarile“, izjavio je volonter Udruge kreditnih dužnika – KREDA Ivan Kontrec.

„Jučer je jedan aktivist udruge dobio dokument od osobnog bankara u Raiffeisen banci koji podupire sve sumnje da se izračuni nisu radili u skladu sa zakonom. U dokumentima u prilogu je vidljivo da je klijentu banke u izračunu konverzije kao početna kamatna stopa bila određena iznimno visoka  u iznosu od 7,50 posto. S druge strane, iz akcijske ponude banke je vidljivo da je u vrijeme kad je dužnik dizao kredit, u ponudi banke na isti takav eurski kredit kamatna stopa iznosila 4,95 posto“, objašnjava Kontrec.

Banka je ovom dužniku godinama zaračunavala u konverziji 2,55 posto višu kamatnu stopu te uopće nije pratila kretanje 12M Euribora, kao što je navedeno u Dodatku koji je dužnik primio uz izračun konverzije. Euribor se mijenjao svake godine, a iz ovog primjera je vidljivo da banka nije mijenjala kamatnu stopu sve do 2011. godine.

„Udruga kreditnih dužnika – KREDA ovih dana primila je izrazito velik broj obavijesti kako pojedine banke ucjenjuju svoje klijente da im neće odobriti konverziju ukoliko prije potpisivanja aneksa ne podmire u cijelosti dugovanje koje imaju radi manjka nastalog konverzijom“, upozoravaju iz udruge. Napominju kako je riječ o još jednom kršenju zakona s obzirom da on jasno navodi da će se način otplate potencijalnog manjka sporazumno dogovoriti između vjerovnika i dužnika. Prema ovom slučaju, taj manjak je često izazvan lažiranjem kamatnih stopa od strane banaka koje megalomanski grabe koliko god stignu. „Oni zaista ne mare što uništavaju jednu cijelu generaciju dužnika svojom pohlepom i enormnim apetitima za ekstra profitom“, smatra Kontrec.

Iz Udruge dodaju kako varajući dužnike, banke krše odredbe zakona pokušavajući svoje lažne gubitke još više umanjiti konvertirajući kredite s nerealno visokom i očito lažnom kamatnom stopom. Ističu da Hrvatska narodna banka gura glavu u pijesak i najavljuje djelovanje nakon što dužnici već potpišu malo modificiraniju verziju dužničkog ropstva, a upravo je Hrvatska narodna banka dala krila bahatom i ucjenjivačkom ponašanju banaka čijim postupcima se njihovi klijenti svakodnevno i masovno zgražaju.

„Upozoravamo Hrvatsku narodnu banku da pasivnim promatranjem i nečinjenjem postaju sudionici u još jednoj smišljenoj prijevari na štetu dužnika čime se ozbiljno dovodi u sumnju postojanje obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Nedopustivo je da Hrvatska banka kao regulator obavijesti javnost da nadzor nije moguće provesti prije isteka roka za provedbu konverzije“, izjavio je Kontrec. Guverner Vujčić je 2014. godine odlukom ukinuo obvezu banaka (NN 99/2014) da svaki mjesec dostavljaju izvještaje o kamatnim stopama na kredite i depozite koju je donio bivši guverner Rohatinski još 2006. godine (NN 60/2006), a takva Odluka bila je na snazi još od 2003. godine (NN 195/2003).

„Slučaj švicarac pokazao je da Hrvatska narodna banka, na čelu s guvernerom, ima ulogu ralice u mećavi koja bankama raščišćava put do još jedne velike pljačke hrvatskih dužnika“, zaključuje Kontrec.

„Postavljamo pitanje nadležnim institucijama koje su cijeli slučaj „Franak“ očito prespavale: Kako je moguće da netko uđe u banku i uzme iz blagajne 50 000,00 kn i to se zove krađa, a banka uzme nezakonito klijentu 50 000,00 kn i to se zove – jednostrana odluka banke?“, pitaju iz Udruge.

Udruga kreditnih dužnika – KREDA poziva sve dužnike koji smatraju da su oštećeni postupanjem banke i Hrvatske narodne banke da se jave na mail adresu: voditelj@kreda.org. Udruga će im osigurati pomoć oko sastavljanja individualizirane kaznene prijave protiv odgovornih institucija i osoba.

Nastavi čitati

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije