Ostanimo u kontaktu

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

Ukida se obveza energetskog certificiranja pružateljima ugostiteljskih usluga smještaja

Objavljeno prije

Energetski certifikat

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević danas je donio odluku o upućivanju u proceduru izmjene Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (“Narodne novine”, br. 48/14, 150/14 i 133/15) kojom se briše odredba članka 6. stavka 2. tog  Pravilnika koja obvezuje pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja u stanovima, apartmanima i kućama za odmor na pribavljanje energetskog certifikata.

Odluka je donijeta jer je razvidno da trenutno Pravilnikom propisana obveza ne proizlazi iz Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.) a niti je ista propisana Zakonom o gradnji (“Narodne novine”, br. 153/13).

Naime, svrha i cilj obveze propisane navedenom Direktivom je upoznavanje potencijalnog kupca, odnosno budućeg vlasnika, najmoprimca, zakupnika, i primatelja leasinga s potrošnjom energije tj. troškovima za energiju koje će snositi uporabom određene kupljene, odnosno uzete u najam, zakup ili leasing zgrade ili njezina posebnog dijela. U slučaju pružanja ugostiteljskih usluga smještaja gostima u stanovima, apartmanima i kućama za odmor troškovi za energiju uračunati su u cijenu noćenja “paušalno” tj. bez obzira na potrošnju energije. Nadalje, zajednički stav dvaju ministarstava je da se pružanje ugostiteljskih usluga smještaja gostima u stanovima, apartmanima i kućama za odmor ne može smatrati iznajmljivanjem, davanjem u zakup niti davanjem u leasing, već se radi o pružanju usluge smještaja.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u suradnji s Ministarstvom turizma i dalje će poticati i taj dio turističkog sektora na izradu energetskih certifikata jer je briga o zaštiti okoliša, koja se između ostaloga iskazuje odgovornom potrošnjom energije, jedan od koraka prema unapređenju standarda u hrvatskom turizmu i hrvatskom graditeljstvu uopće, a ta su nam pitanja od zajedničkog interesa.

Iznajmljivači koji su izradili energetski certifikat s tim su dokumentom dobili mogućnost prijave za sredstva iz fondova Europske unije namijenjena poboljšanju energetskih svojstava zgrada a kroz programe poticaja energetske učinkovitosti omogućeno je i sufinanciranje sredstva uloženih u izradu energetskog certifikata. Važno je napomenuti da energetski certifikat vrijedi 10 godina što ostavlja dovoljno prostora za planiranje prijave za bespovratna poticajna sredstva.

Posebno naglašavamo da je cilj i jednog i drugog ministarstva da energetski certifikati koji će se izdavati turističkom sektoru, i svim drugim naručiteljima, budu kvalitetni i na najvišoj profesionalnoj razini. Stoga je jedan od prioriteta Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja aktivna suradnja s ovlaštenim osoba za energetske preglede i energetsko certificiranje i nadzor kvalitete rada kako bi se hrvatske ovlaštene osobe nametnule i uspješno svoje usluge nudile na tržištu Europske unije kao i u zemljama u našem neposrednom okruženju.

Republika Hrvatska
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl4 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije