KAKO PREPOZNATI OTROVNICU

U Hrvatskoj je nastanjeno 15 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice

Objavljeno 28. lipnja 2016. u kategorijama: Hrvatska, News, Priroda i društvo.

Šare zmija otrovnica u Hrvatskoj

Nastavno na jučerašnju objavu, pronalazak zmije u blizini Dječjeg vrtića Metković, donosimo nekoliko korisnih informacija i savjeta, koje možda niste znali o zmijama nastanjenim u našem podneblju.

Iako smo provjeravajući došli do zaključka da jučer ubijena zmija nije bila otrovnica, te se ovom prilikom ispričavamo ako smo našom brzopletošću, jer smo dobili krivu informaciju od pošiljatelja, koga zabrinuli ili uplašili, to isto se dogodi mnogo puta jer ljudi unatoč velikom napretku u znanju i osviještenosti o očuvanju prirode, i dalje na zmije gledaju kao na nešto čega se treba bojati i što bi bilo najbolje istrijebiti.

U Hrvatskoj je stanište pronašlo 15 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice, i mogu se prepoznati po karakterističnim cik-cak crtama, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza, a to su poskok, riđovka i planinski žutokrug, dok je preostalih 12 neotrovno i neopasno.

Zbog blage klime u Hrvatskoj su zmije vrlo široko rasprostranjene. Katkad se još spominju crnokrpica i zmajur kao zmije “poluotrovnice”, ali one, iako imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov, a i samo unošenje otrova presporo je da bi ugrozilo čovjeka.

Svih 15 vrsta zmija u Republici Hrvatskoj zaštićeno je Zakonom o zaštiti prirode (N. N. 70/05), odnosno Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N. N. 07/06), te se ne smiju namjerno ozljeđivati ni ubijati. Također je zabranjeno i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu.

Zaštita zmija je jedan od prioriteta na nekim područjima Nacionalne ekološke mreže – mreže područja važnih za očuvanje prirode u Hrvatskoj.

Donosimo nekoliko savjeta kako se ponašati ponašati u staništu zmija?

  • Pri izlascima u prirodu i šetnjama kroz visoku travu ili grmlje treba nositi duge hlače i cipele koje štite nogu od ugriza.
  • U šetnji treba paziti da se ne staje na nepregledna mjesta, da ih se ne dodiruje rukama, a prije odmora treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti.
  • U jesen treba posebno obratiti pozornost i na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju rado sunčaju na takvim mjestima.
  • Pri susretu sa zmijom otrovnicom treba se odmaknuti na sigurnu udaljenost (najmanje 2 m) te udaljiti malu djecu i kućne ljubimce ako ih ima.
  • Želimo li zmiju fotografirati, to treba učiniti polako, bez naglih pokreta i bez približavanja na udaljenost manju od dviju duljina njezina tijela.
  • Zmiju otrovnicu treba poštovati i zaobići (ako je moguće) ili je zaplašiti udarcima o tlo (zmije izrazito dobro osjete vibracije tla).

Što učiniti u slučaju ugriza zmije?

  • Ne pokušavajte zmiju ubiti ili uhvatiti (kako bi se ponijela u bolnicu s ozljeđenikom) jer bi pri tome još koga mogla ugristi; liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točna determinacija vrste nije potrebna jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenje jedinstven protuotrov.
  • Ugrizena osoba mora se smiriti i ne treba paničariti. Treba ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva.
  • Ranu treba pustiti da slobodno krvari i ne treba je ni u kojem slučaju pokušavati rezati ili iz nje isisavati otrov.
  • Preporučuje se očistiti ranu i imobilizirati ujedeni ekstremitet pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja, ali vezivanje NE smije biti previše snažno.
  • Ugrizenu osobu treba što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112.

Sve danas poznate vrste zmija su mesožderi, a u njihovoj su prehrani uglavnom žabe, gušteri, druge zmije, ptice i njihova jaja, mali sisavci, ribe i kukci.

I za kraj, zašto je bitno očuvati zmije?

  • Hrvatska je jedno od središta biološke raznolikosti u Europi, pa zato snosi i veliku odgovornost za očuvanje takva prirodnog bogatstva.
  • Obveza je to svih nas da prirodu u kojoj uživamo sačuvamo i za buduće naraštaje kako bi svu tu ljepotu doživjela i naša djeca.
  • Zmije u ekosustavu imaju vrlo bitnu ulogu u kontroli veličine populacije sitnih sisavaca (miševi, voluharice, rovke itd.) i kukaca.
  • Pretjerano velike populacije sitnih sisavaca ne samo što uzrokuju destrukciju prirodnih dobara (usjevi) nego djeluju i kao podloga za širenje mnogih bolesti, od kojih su neke za ljude čak i smrtonosne. Poznato je da se za epidemija kuge bolest najbrže širila gradovima gdje nije bilo zmija da održavaju prirodnu ravnotežu i smanjuju broj glodavaca. Naprotiv, na seoskim se područjima bolest širila vrlo sporo ili se uopće nije pojavila jer su zmije i drugi predatori kontrolirali brojnost glodavaca.

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode / dzzp.hr

Komentari