Ostanimo u kontaktu

ROBOVI NA GRADILIŠTU

Radnici Konstruktora: Žderić ne da plaću, a hrani nas mesnom konzervom i krastavcima

Objavljeno prije

Firma im duguje deset neisplaćenih plaća, po prilici oko četrdeset tisuća kuna po zaposleniku, a jedino što dobivaju od Željka Žderića je topli obrok, koji će im se odbiti od plaće kada je prime.

Konstruktor_strajk_1

Eh, jad i tuga. Kakva firma i gazda, takva i hrana, Bože sačuvaj. Dali su nam da jedemo ribu s kupusom, splačine. I toga nije bilo za sve pa su onima što su zakasnili dali mesni narezak i dva kisela krastavca – kažu nam radnici koje smo zatekli upravo u vrijeme ručka, u selu Kula, gdje su smješteni.

Došli su na jednosatni odmor, nešto pojesti i nakratko se odmoriti pa opet natrag na gradilište autoceste na kojemu ni sami ne znaju što rade. A kako preživjeti bez kune u džepu uz tako jadan težački obrok.

Evo, ja sam bacio svoj današnji ručak. Neka ga jedu oni koji nam ga daju. Narezak i dva kisela krastavca – kaže nam pedesettrogodišnji Marinko Kalem iz Fojnice.

Njemu, kao i ostalima, firma duguje deset neisplaćenih plaća, ali on još uvijek radi i nada se. Za veljaču su mu nešto isplatili, kao plaću preko računa, a o onih deset mjeseci nitko ništa ne spominje.

Razočarani gazdom

Obitelj mi je u Fojnici. Žena radi pa dadne koji dinar da ovdje mogu kupiti sendvič i natočiti gorivo za povratak kući. O plaći mogu tek sanjati – kazuje ljutito Marinko dok sjeda u svoj golf dvojku i odlazi u Ploče kupiti nešto za jelo. Imamo tamo jednog vlasnika pizzerije. Dobar čovjek pa nam da na dug. Hvala mu – otkriva nam.

Svi radnici, od kojih su neki u “Konstruktoru” ostavili i po četrdeset godina svoga života, očajni su. Razočarani su gazdom, kako oslovljavaju direktora Željka Žderića, ali i hrvatskom državom, koja je, kažu, nekome majka, a nekome maćeha. Njima je, čini se, ovo drugo jer je dopustila da deset mjeseci ne primaju plaću. Ljute se i na ministra Linića, koji je najavljivao sve i svašta pa na kraju ništa.

Neka nam kažu na čemu smo. Mi želimo raditi i to se vidi jer radimo i bez plaće. Ako će Konstruktor u stečaj, neka ide što prije pa da se snalazimo. Ovako se samo vrtimo u krug – ljuti se Pero iz srednje Bosne.

Na gradilištu će biti do petka, a onda putuje kući za Uskrs. I opet je natrag u utorak.

Uskrs ćemo proslaviti kako znamo i umijemo, skromno. Dat će nam nešto susjedi i prijatelji kada nam već ovi naš gazda ne da – kaže nam.

I Josip Budim dobio je plaću za veljaču. Njemu, kao i ostalima na gradilištu, “Konstruktor” duguje četrdesetak tisuća kuna koje, kako sada stvari stoje, neće nikada vidjeti jer će upasti u stečajnu masu. Ovo “siće” što su dobili za veljaču je dio iz predstečajne nagodbe, a to im isplaćuje predstečajna upraviteljica, a ne Željko Žderić.

Supruga mi kaže idi raditi kod kuće, ionako nema ništa, pa sam došao – kaže Josip, koji se nada da su mu uplaćeni doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje jer je sve išlo preko računa. Do sada su im davali akontaciju u gotovini.

Daju ti uzmi ili ostavi, a ono što su dužni nitko i ne spominje – govori Josip. Na gradilištu je najviše radnika iz srednje Bosne, okolice Livna, Knina i Cetinske krajine. Ljudi su došli raditi, muka ih natjerala. Rade i bez plaće, samo da bi zadržali posao. Nadaju se da će “Konstruktor” preživjeti, ali kako se agonija nastavlja, vjera u bolju budućnost ih napušta. Ovo ovdje nema nikakva smisla, nije to život, nego životarenje.

Bolje je psima u azilu negoli nama ovdje – dobacuju ozlojeđeni radnici ulazeći u autobus, koji ih ponovno vraća na gradilište vijadukata i tunela između Ploča i Vrgorca. Umorni su od ispraznih obećanja, kažu, njima treba samo novac koji su teškom mukom zaradili.

Iako u Hrvatskim autocestama, koje su investitor projekta, ističu da oni ne mogu utjecati na plaće radnika na gradilištima, problemom “Konstruktora” bi se i te kako trebale pozabaviti nadležne državne institucije, jer ako se nastavi raditi ovakvom dinamikom autocesta od Vrgorca do Ploča, tih petnaestak kilometara neće se spojiti u sljedećih pedeset godina.

Novi štrajk nakon Uskrsa

Nakon štrajka upozorenja radnicima na gradilištu kod Ploča isplaćeno je po tri tisuće kuna na ime plaće za veljaču. Taj novac im je uplaćen preko računa pa većina zbog blokiranih računa opet nije mogla do svoga novca. Kako nitko ne spominje zaostalih deset plaća, oni najavljuju novu obustavu rada – generalni štrajk na svim gradilištima odmah nakon Uskrsa.

Prenosi Stanislav Soldo / dubrovacki.hr

Nastavi čitati
Dodajte komentar

You must be logged in to post a comment Login

Objavite komentar

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije