APSURD KOD UVOZA POLOVNIH AUTOMOBILA
Rabljeno vozilo u EU 20% jeftinije nego u Hrvatskoj
Hrvatska Carina ne priznaje račune koje izdaju tvrtke s područja EU-a
Nerijetko svjedočimo popriličnoj zbunjenosti ljudi koji se upuštaju u kupnju automobila u inozemstvu, odnosno u državama Europske unije kojoj odnedavno i sami pripadamo. Naime, uz poznatu proceduru po kojoj se na uvezene rabljene automobile naplaćuje još hrvatska trošarina, vrlo se često događa da se kupcima automobila ne priznaje vrijednost izražena na računu ovlaštenih automobilskih kuća u Njemačkoj, Italiji ili Austriji.
Posebni porez
S obzirom na standard tih država, ali i navike po kojima se automobili brže mijenjaju nego što je to u nas slučaj, tamo su rabljeni znatno povoljniji nego u Hrvatskoj. No to vrlo često ni najmanje ne zanima nadležne hrvatske institucije koje te račune ne priznaju. Točnije u Hrvatskoj je na snazi propis prema kojem se unos rabljenih automobila iz država EU odvija bez carinskih formalnosti, no na njega se plaća trošarina prema hrvatskim propisima. I sad ono najvažnije, ali i najnelogičnije, posebni porez, odnosno trošarina, utvrđuje se na temelju postotka od tržišne cijene, odnosno vrijednosti rabljenog automobila na hrvatskom tržištu! Carinska uprava utvrđuje poreznu osnovicu, a nezadovoljni građani mogu zatražiti dodatnu procjenu stalnog sudskog vještaka ili procjenitelja. I da odmah pojasnimo: mogu zatražiti ekspertizu koju carinska uprava – ne mora prihvatiti. Nedavno smo tako svjedočili situaciji u kojoj se cijena automobila iskazana na računu razlikovala od one koja je “odrezana” u Hrvatskoj za čak 20 posto. Odnosno, u konkretnom slučaju račun je iznosio približno 100 tisuća kuna, a u Hrvatskoj je pak određeno da uvezeni automobil vrijedi 120 tisuća kuna.
Prosječna kilometraža
Krunoslav Ormuž, stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda, osoba ovlaštena i za ekspertizu vrijednosti automobila, kaže da Carinska uprava priznaje račun, i to uglavnom u slučajevima kada je vrijednost automobila navedena na računu veća od vrijednosti u Katalogu vrijednosti rabljenih vozila Centra za vozila Hrvatske. “Treba imati na umu i da Katalog vrijednosti rabljenih vozila ne uzima u obzir broj prijeđenih kilometara, nego su vrijednosti navedene na temelju kilometraže koju prosječan automobil godišnje prijeđe u RH. Također, katalog ne uzima u obzir ni opremljenost automobila izvan standardnih paketa opreme proizvođača”, kaže on te smatra da je ekspertiza automobila jedini pravi način utvrđivanja tehničkog stanja i stvarne vrijednosti vozila.
Dvostruka mjerila
“Kada je ukinuto pravo na povrat poreza, kupcima automobila koji imaju registrirane obrte ili poduzeća pojašnjeno je da se to čini zbog usklađenja propisa s onima što vladaju u EU. Zanimljivo, a to je učinjeno prije no što smo postali članicom EU-a, kod uvoza rabljenih automobila se ta ista EU baš i ne uvažava. Jer kako drugačije nazvati praksu nepriznavanja računa ozbiljnih tvrtki iz država EU nego njezinim ignoriranjem”, kaže Ormuž. Kako neslužbeno doznajemo, današnja praksa “ignoriranja” računa izdanih od tvrtki iz inozemstva trebala bi postati prošlost 1. siječnja 2014. godine. Datum je to do kojeg će se i ti propisi uskladiti s EU praksom, prenosi Glas Slavonije.
SJETIMO SE S PIJETETOM
Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.
- Novosti12 satiLISTA DEŽURNIH TRGOVINA
Pekarstvo Metkovka u nedjelju radi na tri lokacije u dolini Neretve
- Crna kronika2 danaVOZAČI OPREZNO
Lančani sudar u Krvavcu 2, prometuje se otežano
- Sport2 danaMEĐUGRADSKI DERBI
Rukometaši Opuzena slavili u Kupu protiv Metković-Zalma
- Novosti2 danaIZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI
‘Grad po našoj mjeri’ – završna prezentacija projekta učenika OŠ don Mihovila Pavlinovića i Srednje škole Metković
You must be logged in to post a comment Login