Ostanimo u kontaktu

REFORMA POREZNOG SUSTAVA

Porezna reforma startala – što je potrebno znati

Objavljeno prije

porez-reforma

S obzirom na aktualnu poreznu reformu koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017.godine, u nastavku vam donosimo osnovne informacije:

  • Porez na dohodak
    – Osobni odbitak je povećan sa 2.600,00 kn na 3.800,00 kn.
    – Porezne stope 12, 25 i 40 posto se ukidaju i uvode nove: 24 i 36 posto.
    – Povećavaju se koeficijenti za odbitak za djecu i uzdržavane članove obitelji.
    – Porez na dohodak od imovine i kapitala i dalje se oporezuje po stopi od 12 posto.
    – Stipendije-neoporezivi iznos je do 1.750,00 kn mjesečno. Ovdje voditi računa o tome da uzdržavani članovi i djeca ne smiju ostvariti primitke veće od 15.000,00kn ako su „korišteni“ kao porezna olakšica.
    – Neoporezive isplate preko SC-a iznose do 15.000,00 kn godišnje.
  • Doprinosi i autorske naknade
    – Na autorske honorare, umjetnička djela i drugi dohodak umirovljenika također se plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
    – Doprinosi za takve vrste dohotka plaćat će se po stopama; Mirovinsko 10 posto, Zdravstveno 7,5 posto.
    – Od 1. siječnja 2017. plaća člana uprave i/ili izvršnog direktora društva zaposlenog u tom društvu, kao osnovica za plaćanje doprinosa za puno radno vrijeme ne može biti niža od 5.030,35 kn.
  • Porez na dobit
    – Stopa poreza na dobit smanjena je sa 20 na 18 posto.
    – Stopa poreza na dobit za poduzetnike sa godišnjim prihodom nižim od 3.000.000,00 kn iznosi 12 posto.
    – Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama
  • Troškovi reprezentacije priznati su u visini od 50 posto (do sada 30 posto)
  • Porez na tvrtku se više neće plaćati.
  • Porez na cestovna motorna vozila će se plaćati prilikom registracije vozila.

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije