Ostanimo u kontaktu

RIJEŠENA MISTERIJA

Otkrivena tajna Crvenog jezera: duboko je 252 metra!

Objavljeno prije

crveno-jezero-1

Posebna podmornica s kamerom snimila je dno Crvenog jezera. Jučer oko 15 sati mini podmornica je stigla do dna jezera na dubini od 252 metra, piše Slobodna Dalmacija.

Zanimljivo je da ekspediciji iz 1998. godine nije bilo dovoljno 300 metara kabla da snimi dno, no onda je i nivo vode bio viši kada su snimali s platforme. Znači, dubina Imotskog Crvenog jezera varira.

Sada kada je voda pedesetak metara ispod takozvanog Kazana ruba jezera gdje se može nesmetano prići vodi, dubina je 252 metra. Na samom Kazanu oko 300 metara, u vrijeme ekstremno visokog vodostaja, kakav je zabilježen 9. travnja ove godine, nivo vode popne se za još pedesetak metara, što znači da je vodostaj i viši od 350 metara.

Otkriveno je i da je konfiguracija stjenovitoga dna 16 puta osam metara i kada se uzme podatak da je širina jezera na samom vrhu njegovih litica i do 400 metara, zaključuje se da je konfiguracija jezera jedan veliki ljevak.

Podsjetimo, znanstvenici iz Japana i Hrvatske jučer su počeli s rješavanjem najveće zagonetke imotske krajine i prirodnoga fenomena – Crvenog jezera.

crveno-jezero-2

Nastavi čitati
Dodajte komentar

You must be logged in to post a comment Login

Objavite komentar

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije