Ostanimo u kontaktu

IDETE NA PUT?

Od danas su na snazi nove cestarine

Objavljeno prije

Autocesta_a1

Na većini dionica autocesta kojima upravljaju tvrtke Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) od jutros u 6 sati na snazi su nove cestarine.

Cestarine su promijenjene na većini dionica. Pritom su kod većine dionica kojima upravlja HAC one smanjenje. Naime, od ukupno 3.065 cijena za sve dionice i sve skupine na autocestama u nadležnosti HAC-a, za 1.482 cijene dionica su smanjene, a 846 povećane, dok njih 737 nije mijenjano.

Iz HAC-a pritom navode primjer da je na dionici autoceste A1 od Zagreba do izlaza Dugopolje (Split) cestarina smanjena sa 181 na 174 kune, a na dionici Zagreb-Karamatići (Ploče) sa 228 na 222 kune. Nasuprot tome, na autocesti A3 za dionicu Zagreb-Lipovac cestarina je povećana na 122 umjesto dosadašnje 121 kune.

I na autocestama u nadležnosti ARZ-a većina cestarina je korigirana – od ukupno 780 cestarina, njih 164 je smanjeno, 452 su porasle, dok ih je 164 ostalo isto. Primjerice, na autocesti A6 za putovanje automobilom od Zagreba do Rijeke, cestarina je sa 69 povećana na 70 kuna.

Korigiranim cjenicima ispravljeni su nedostaci iz HAC-ova cjenika iz 2004. godine i ARZ-ova iz 2008. godine, koji su uočeni prilikom zadnjeg poskupljenja cestarina, u lipnju 2012. godine.

Nakon provedene analize izrađen je novi izračun svih iznosa cestarine za svaku pojedinu dionicu autoceste i za sve skupine vozila, pri čemu su duljine dionice za novi izračun cijena dobivene geodetskim snimanjem.

Geodetska izmjera dionica dovršena je 2013. godine, a njome je utvrđeno da nije bilo odstupanja u ukupnoj duljini svih autocesta, ali je prilikom izračuna duljina pojedinih dionica dolazilo do razlika u metodologiji određivanja početne i završne točke pojedinih dionica (npr. ulazni krak, izlazni krak, središte čvora itd.). Zbog toga je došlo do odstupanja u duljinama pojedinih dionica pa i cijena cestarine za te dionice.

Prenosi: Poslovni.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije