Ostanimo u kontaktu

ZAKON NA ZAKON

Od 2016. energetski certifikat obavezan i za iznajmljivače stanova

Objavljeno prije

mrak_taritas

Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja gostujući u emisiji Intervju tjedna Radija 101 rekla je kako je će do ožujka zaživjeti projekt e-dozvola, javlja Večernji. Građevinske dozvole bit će izdavane u roku od 30 dana, a po prvi put će se sankcionirati referenti koji ne izdaju građevinsku dozvolu u propisanom roku, najavila je ministrica. Prema njenim najavama, javnost će idući tjedan biti upoznata s izgledom e-dozvola, a do kraja ožujka, kroz 58 ureda, bit će pokrivena cijela Hrvatska.

Projektom e-dozvola svaki podnositelj zahtjeva za lokacijsku i građevinsku dozvolu trebao bi imati uvid u kojem je stadiju njegov predmet i koji će povećati transparentnost sustava.

I iznajmljivačima energetski certifikat

Portugal je svakodnevno plaćao kazne u iznosima i od 40 000 eura zbog ne provođenja energetskog certificiranja objekata. Mi se ne smijemo dovesti u situaciju da i mi moramo plaćati takve kazne, rekla je Taritaš. U Francuskoj je jasno naznačeno koji je energetski razred  i kolika je mjesečna potrošnja za sve energente u stambenom objektu, rekla je Taritaš. Mi takav projekt nismo imali, ali sada to moramo imati kao članica EU-a.

Ministrica je pojasnila da se građani mogu i požaliti ministarstvu ako smatraju da su zakinuti u nekom obliku prilikom izdavanja energetskog certifikata, s dosad nije bilo prigovora, dodala je. Certifikat moraju imati i “roh bau” objekti. Mrak Taritaš je napomenula da će od 1. siječnja 2016. godine i iznajmljivači postati obvezni imati energetski certifikat, a oni koji ih ne budu imali mogu se suočiti s kaznama kao i prodavači nekretnina koji nemaju certifikat.

U Hrvatskoj postoji 600 – 700 osoba koje mogu izdati certifikat, dodala je Mrak Taritaš, i naglasila da su cijene koje su istaknute na stranicama Ministarstva najviše te da one u praksi variraju i mogu biti niže.

Foto: Srećko Niketić/CROPIX

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl4 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije