Ostanimo u kontaktu

ISTA PRAVILA ZA SVE DUŽNIKE

Nema masovnog otpisa duga za građane

Objavljeno prije

presuda-1

Masovnog otpisa duga građanima neće biti, barem ne po zakonu o stečaju potrošača, Novilist doznaje od izvora iz Ministarstva pravosuđa koje izrađuje taj zakon i utvrdilo je njegove osnovne postavke nakon nekoliko jučerašnjih sastanaka.

Ako će se država odlučiti na mogućnost da građanima otpisuje dugove do deset, 50 ili sto tisuća kuna to će se morati rješavati nekim drugim propisom, dok će pravila iz zakona o stečaju potrošača vrijediti za sve bez obzira na visinu duga.

Zakon daje mogućnost da se financijske neprilike građana riješe u tri faze, a naši sugovornici se nadaju da će najviše slučajeva, pogotovu onih s nižim iznosima duga biti rješeno već u prvoj fazi kroz financijska savjetovališta.

Ona će se, kako doznajemo, organizirati pri Centrima socijalne skrbi koji moraju biti uključeni u priču jer građani, pogotovu oni koji imaju dugove za režije, u velikom broju nezaposleni i primaju neki oblik socijalne pomoći.

U savjetovališta će biti uključeni i pravnici i financijski stručnjaci, a cilj je da se vidi je li moguće uz određene intervencije riješiti problem zaduženosti građana. Taj plan onda će se predložiti vjerovnicima i on može uključivati i prodaju imovine i reprogram duga, ali i otpis ako se s njime slože vjerovnici.

Sličan dogovor ponudit će se i u drugoj fazi vjerovnicima, no ovaj put u izvansudskoj nagodbi sudjeluje i sud koji će pozvati vjerovnike da se još jednom izjasne je li moguće drukčije rješenje od stečaja građanina i postoji li plan otplate duga na koji bi pristali. Ako ni to ne uspije otvarat će se stečaj, koji u pravilu može zatražiti samo dužnik.

Otvaranje stečajnog postupka znači i uključivanje povjerenika u igru. Postupak počinje utvrđivanjem sve imovine i obveza dužnika, nakon čega slijedi izrada plana što se od imovine može prodati i koji se dugovi mogu podmiriti. Pri tome će se građane štititi da zbog deset ili 50 tisuća kuna ne izgube krov nad glavom odnosno jedinu nekretninu koju imaju.

Kad postupak dođe u tu fazu da se otvara stečaj, dužnik mora znati da on nije taj koji će za njegova trajanja upravljati svojom imovinom, ali i vjerovnik mora znati da je moguće da se dug ne naplati u cijelosti.

Zakonom će se još utvrditi hoće li stečajni postupak, primjerice, trajati od dvije do pet ili od dvije do sedam godina, a na osnovu toga je li dužnik zaposlen, izdržava li nekoga od članova obitelji ili ne utvrdit će se koliko duga u tom razdoblju može otplatiti, a koji dio će se otpisati.

Kad sud prihvati stečajni plan on će se i provoditi, s time da će vjerovnici koji smatraju da su oštećeni na njega moći uložiti prigovor.

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije