Ostanimo u kontaktu

SPLITSKO-MAKARSKA NADBISKUPIJA

Nekadšnji župni vikar župe sv. Nikole, mons. Jure Bogdan imenovan Vojnim ordinarijem u Republici Hrvatskoj

Objavljeno prije

mons. Jure Bogdan

Na blagdan sv. Andrije apostola, 30. studenog 2015., Sveti Otac papa Franjo imenovao je svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije mons. dr. Juru Bogdana Vojnim ordinarijem u Republici Hrvatskoj.

Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj priopćila je da je Papa Franjo prihvatio odreknuće od službe mons. Jurja Jezerinca, vojnog ordinarija, u skladu s odredbom kanona 401 § 1 Zakonika kanonskoga prava te za novog vojnog biskupa imenovao dosadašnjeg rektora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, mons. Juru Bogdana.

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uputio je čestitku mons. Bogdanu u ime svih svećenika, redovnika, redovnica i vjernika Splitsko-makarske nadbiskupije te mu je zahvalio na služenju Mjesnoj i sveopćoj Crkvi. Sve vjernike pozvao je na molitvu za novoimenovanog biskupa da ga Bog obdari svojim blagoslovom, te da mu Blažena Djevica Marija, Gospu Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, bude na pomoć i zaštita u vršenju nove odgovorne službe.

Novoimenovani biskup Bogdan, sin Ivana Bogdana i Perke rođ. Pezelj, rodio se u Donjemu Docu, u Omiškoj općini u Poljičkoj republici, 9. studenoga 1955. godine. Osmogodišnju školu pohađao je u rodnome mjestu od 1961. do 1969. Kao sjemeništarac Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu završio je klasičnu gimnaziju s maturom u Splitskome sjemeništu (1969.-1973.). Filozofsko-teološki studij završio je u Splitu od 1973. do 1980. Teologiju je diplomirao 16. svibnja 1980. Vojni rok služio je u Puli od lipnja 1974. do kraja rujna 1975. Za đakona ga je zaredio splitsko-makarski nadbiskup metropolit mons. Frane Franić u splitskoj prvostolnici 24. lipnja 1979. Isti nadbiskup mu je podijelio svećenički red, također u splitskoj prvostolnici, 22. lipnja 1980. godine. Mladu misu slavio je u Donjem Docu 6. srpnja 1980. Za vrijeme filozofsko-teološkog studija, kroz dvije akademske godine, obnašao je službu starijeg prefekta u Nadbiskupskome sjemeništu u Splitu, od siječnja 1977. do jeseni 1979. godine.

Nakon mlade mise bio je župni vikar u Metkoviću u župi sv. Nikole od 15. kolovoza 1980. do 15. kolovoza 1984. Od kolovoza 1984. do rujna 1992. bio je duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Istodobno je bio i član nekih nadbiskupskih vijeća u svojoj nadbiskupiji: potpredsjednik vijeća za mlade, predsjednik vijeća za duhovna zvanja, itd. Obnašao je i službu tajnika Vijeća za sjemeništa pri Biskupskoj konferenciji Jugoslavije.

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Ante Jurić poslao ga je u jesen 1992. na studij pastoralne teologije na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu. Magistrirao je u listopadu 1994. godine radnjom koju je izradio pod vodstvom prof. Marcella Semeraro (danas biskup u Albanu pokraj Rima). Doktorirao je 22. lipnja 1999. Naslov doktorske radnje koju je izradio pod vodstvom prof. Michaela Fussa je “Vita Universale: Cristianesimo delle origini o nuova rivelazione? Riflessioni teologico-pastorali” (Univerzalni život: Izvorno kršćanstvo ili nova objava. Teološko-pastoralna razmišljanja).

Na prijedlog hrvatskih biskupa, pročelnik Kongregacije za katolički odgoj kardinal Pio Laghi imenovao je Juru Bogdana 2. prosinca 1996. rektorom Papinskoga hrvatskog Zavoda sv. Jeronima. Imenovanje je objavljeno 19. prosinca 1996. Službu rektora preuzeo je 25. siječnja 1997. godine. Slijedom imenovanja za rektora Zavoda sv. Jeronima, papin vikar za rimsku biskupiju kardinal Camillo Ruini imenovao je Bogdana rektorom Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu. Osim rektorske službe u Zavodu i crkvi, rektor Bogdan u dva mandata obnašao je službu tajnika Udruženja rektora rimskih crkvenih Zavoda i potom u dva mandata službu predsjednika istoga udruženja (Associazione dei Rettori dei Collegi Ecclesiastici di Roma). Autor je više znanstvenih članaka. Uredio je više knjiga među kojima je najpoznatiji zbornik radova o Zavodu sv. Jeronima u prigodi proslave stote obljetnice suvremenog Zavoda sv. Jeronima (1901.-2001.). Službu rektora obnašao je kroz 19 godina, za vrijeme trojice papa (sv. Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i papa Franjo). Svjedok je i aktivni sudionik u Rimu mnogih važnih događaja iz života sveopće Crkve i Crkve u Domovini. Rimski je postulator kauze blaženoga Miroslava Bulešića.

Novi biskup Bogdan je 34. biskup iz reda pitomaca suvremenog Zavoda sv. Jeronima. Vrijeme, dan i mjesto biskupskog ređenja novoimenovanog biskupa mons. Jure Bogdana bit će naknadno objavljeni.

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije