Ostanimo u kontaktu

POSJET ZAGREBU

Lađari posjetili predsjednika RH Ivu Josipovića

Objavljeno prije

ladari-josipovic1

U izaslanstvu je bio i gradonačelnik Grada Metkovića dr. Božo Petrov. Naime bilo je dogovoreno da sva tri gradonačelnika u organizaciji Udruge lađara posjete Predsjednika RH, ali su gradonačelnici Opuzena i Ploča u zadnji trenutak zbog drugih obveza izostali iz izaslanstva, prenosi Matijevići i Neretva blog.

U srdačnom razgovoru Predsjednik Josipović se obvezao ponovno doći na Maraton lađa na Neretvi te se u razgovoru pokazalo da je Predsjednik RH vrlo dobro upoznat i sa organizacijom Maratona lađa. Ujedno je i Predsjednik podržao projekt izgradnje “Lađarskih dvora” koji bi u jednoj zgradi objedinio prostorije i skladište lađara, eko muzej, tradicionalnu radionicu izgradnje lađa i trupica, prostorije za smještajne kapacitete za veslačke ekipe i njihove čamce te teretanu.

Taj projekt je samo par dana prije izaslanstvo iz doline Neretve u sastavu Marku Marušić (UL Neretve), Ivan Kompar (Turistička zajednica grada Metkovića), Ivana Baće (ravnateljica Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću), Izvor Škubonja (UL Neretve, ujedno i pročelnik grada Ploča), Ante Šprlje (UL Neretve), te Maro Kristić (v.d. pročelnika Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije), uspješno branilo pred komisijom Ministarstva turizma, nakon čega su primljeni i od strane Ministra turizma Darka Lorencina.

ladari-josipovic2

Inače lađari su 22. siječnja odradili pravu malu ofenzivu u Zagrebu održavši veći broj sastanaka i za razne druge projekte manjeg ili većeg značaja za dolinu Neretve koji nisu u direktnoj svezi s Maratonom lađa, ali koji na razne načine mogu pomoći dolini Neretve.

Istog dana je i gradonačelnik Metkovića Božo Petrov bio primljen sa skupinom od 20-ak predstavnika županija i gradova kod glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, a razlog sastanka je odluka HRT-a o ukidanju mnogobrojnih dopisništava diljem RH, između ostalog i u Metkoviću. Na tom vrlo žučnom sastanku, na kojem se, kako saznajemo, nije moglo u takvoj atmosferi normalno obrazložiti potrebu održanja dopisništva HRT-a u Metkoviću, dr. Petrov je dogovorio zaseban sastanak s ravnateljem u kojem će pokušati argumentima dokazati nelogičnost ukidanja dopisništva u Metkoviću.

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije