Ostanimo u kontaktu

ZBRAJANJE ŠTETE

Hrvatski proizvođači nemaju za standard EU, uvoz jaja udvostručen

Objavljeno prije

jaja

Standardi Europske unije, koje Hrvatska po pitanju koka nesilica mora ispoštovati do 1. srpnja 2014., već sada ugrožavaju hrvatsku proizvodnju jaja, piše Večernji.hr

Pristupnim ugovorom s EU domaći proizvođači, naime, svojim nesilicama do tog roka moraju osigurati najmanje 750 četvornih centimetara kaveza, što je ulaganje od najmanje 21 euro “po kljunu”, no stare kaveze novim su jatima zadnji put smjeli napuniti lani, do 30. lipnja. Vakuum na tržištu i smanjenu domaću proizvodnju u međuvremenu obilato koriste uvoznici pa je u devet mjeseci prošle godine u RH, koja je inače gotovo samodostatna kad je riječ o jajima, uvezeno je čak 737 tona jaja, dok je u istom razdoblju godinu prije uvezeno 325 tona.

U sektoru procjenjuju da će statistike za 2013. u konačnici pokazati uvoz veći od 1000 tona ili 156 milijuna jaja, gotovo četvrtinu domaće godišnje proizvodnje jaja od oko 700 milijuna komada od oko 2,1 milijun nesilica, dok bi u 2014. te brojke mogle biti i puno veće.

Jakov Ćorić, vlasnik i direktor Gale, koja je naš najveći proizvođač jaja i prva farma nesilica po EU standardima, upozorava kako brojni proizvođači, koji još nisu ispoštovali standarde EU, “sami pile granu na kojoj sjede”. Od 154 farme EU pravila je do kraja 2013. ispoštovalo samo njih 58 s oko 882 tisuće nesilica. U postupku prilagodbe ih je još 41% s oko 450.000 komada. Kako ne bi izgubili kupce, neki od njih su i sami su u vrijeme kad ne proizvode dovoljno postali uvoznici, što prema Ćoriću nije dobro, jer tako sami ugrožavaju poslovanje u budućnosti.

– Na tržištu EU od 500 milijuna stanovnika koje ima 570 milijuna nesilica, hrvatska proizvodnja čini 0,3%, što je manje i od statističke pogreške. Dovoljna su 2-3 šlepera da unište hrvatsko tržište i ovo malo proizvodnje u Hrvatskoj – kaže Ćorić, kojega je usklađivanje s EU, s kojim je počeo još 2005., stajalo 33 milijuna kuna, od kojih je oko 7 milijuna dobio natrag iz IPARD-a. Inputi su veliki, a od države nema ni potpora.

Nastavi čitati

KAKO DALJE?

Proizvođači mandarina nikako na zelenu granu

Objavljeno prije

mandarine

Ni mrazevi, ni suše ni štetnici nisu kroz protekla desetljeća uspjeli zakočiti proizvodnju mandarina u dolini Neretve , a hoće li najnoviji prolemi s plasmanom i cijenama potaknuti krčenje stabala i prestanak zasnivanja novih plantaža tek ćemo doznati.

Upravo su nesigurno tržište i niske otkupne cijene glavni uzročnici životnim ugrozama neretvanskih težaka pa odgovore na ta pitanja traže proizvođači, stručni i nestručni analitičari, političari i mnogi drugi. Samo, sva ta nastojanja nisu , čini nam se, usklađena s potrebama vlasnika plantaža pri čemu ne smijemo zanemariti ni neorganiziranost njih samih.

O cijenama i tržištu raspravlja se svake godine pred početak berbe a ne tjekom prethodne zime kako bi se ugovorili odnosi i doznalo gdje će , kada i po kojim cijenama mandarine moći prodavati. Znano je da isti problemi muče i proizvođače jabuka u Slavoniji, stočare i druge poljoprivrednike koji gase proizvodnju i iseljavaju dok uvoznici uvoze hranu bez razmišljanja o poticanju domaće proizvodnje. Država je odustala od subvencija, u Rusiju se ne može izvoziti, trošak berbe i zaštite nasada je veći od prihoda pa se ljudi pitaju isplati li se više uopće proizvoditi ?

Dovoljno je napomenuti da se prije početka berbe nije točno znalo ni koliko će se tisuća tona žutih plodova ubrati, a kamoli gdjće se plasirati. Tako su jedni govorili da će se ubrati 40 tisuća,neki su spominjali 50, a oni hrabriji i 60 tisuća tona mandarina. Ovih dana slušamo da će zbog niza problema ostati na stablima oko 10 tisuća tona toga voća što je nevjerojatna količina. Uz to ide i pitanje zbog čega naša prehrambena industrija ne pokazuje interes za preradu mandarina koje nisu baš za tržište i zbog čega novi ulagači uopće ne pokazuju interes za taj posao. Lakše je izgleda zatrpati tisuće tona voća negdje uz vodotoke nego potencirati potrebu izgradnje preradbenih kapaciteta i omogućiti posao za nezaposlene Neretvane. Oni i zbog takvog odnosa iseljavaju iako su nam puna usta priča o potrebi zaustavljanja depopulacijskih procesa i općeg poboljšanja demografske slike doline Neretve, ali i cijele države.

Piše: Pero Jakić / Metković NEWS

Nastavi čitati

TOP 500 ŽUPANIJSKIH TVRTKI s najvećom dobiti U 2017. GODINI

Iz Metkovića tek četiri firme među prvih 100, popis od 500 donosi nešto više, pogledajte koje su

Objavljeno prije

financijska dobit, novac

Na blogu Firmoteka objavljena je lista na kojoj se nalazi 500 tvrtki Dubrovačko-neretvanske županije koje su ostvarile najveću dobit u 2017. godini.

Uzimajući u obzir gospodarski jak Dubrovnik, lista od prvih 100 firmi s najvećom dobiti u županiji, sa područja Metkovića je  iznjedrila tek četiri tvrtki, a to su redom: na 51. mjestu Rasadnik Prud sa dobiti od 2,75 milijuna kuna, 67. je Obšivač d.o.o. sa 2,2 milijuna, 72. Grupa Nida d.o.o. sa 1,8 milijuna te 77. Poljopromet d.o.o. sa 1,77 milijuna.

Na prvom mjestu nalazi se Atlantska Plovidba s ostvarenom dobiti većom od 81 milijun kuna. Slijedi Zračna luka Dubrovnik s dobiti od preko 72 milijuna kuna, a na trećem mjestu su Jadranski luksuzni hoteli s dobiti od preko 58 milijuna kuna. Slijede PGM Ragusa, Importanne Resort, Hoteli Dubrovačka rivijera, Excelsa nekretnine, Pemo, Dubrovački vrtovi sunca, Hoteli Cavtat…

Lista TOP 500 donosi nešto veći popis, u koji s područja Metkovića ulaze firme, redom: Ljekarna Draženović, Matić Comerce II, Alfa Therm d.o.o., Filip d.o.o., Habitus Agro d.o.o., Zdravstvena ustanova medicine rada dr. D. Bošnjak, Omnia Metković j.d.o.o., Frigo Bonasi d.o.o., Respekt d.o.o., Dominant d.o.o., Vrata plus d.o.o., Conto d.o.o., Plećaš Vedran javni bilježnik, Centar za obrazovanje odraslih Mijoč, Karlo promet d.o.o., Mita promet d.o.o., Unka nekretnine, Kevo d.o.o., Računo servis, Palameta obrt, Borovac d.o.o., i Mandarinko d.o.o..

Pogledajte popis TOP 500 tvrtki u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

TOP 500 FIRMI DNŽ

Nastavi čitati

Najčitanije