ZBRAJANJE ŠTETE

Hrvatski proizvođači nemaju za standard EU, uvoz jaja udvostručen

U devet mjeseci 2013. uvezeno 737 tona jaja

Objavljeno 8. veljače 2014. u kategorijama: Gospodarstvo, Hrvatska, News.

jaja

Standardi Europske unije, koje Hrvatska po pitanju koka nesilica mora ispoštovati do 1. srpnja 2014., već sada ugrožavaju hrvatsku proizvodnju jaja, piše Večernji.hr

Pristupnim ugovorom s EU domaći proizvođači, naime, svojim nesilicama do tog roka moraju osigurati najmanje 750 četvornih centimetara kaveza, što je ulaganje od najmanje 21 euro “po kljunu”, no stare kaveze novim su jatima zadnji put smjeli napuniti lani, do 30. lipnja. Vakuum na tržištu i smanjenu domaću proizvodnju u međuvremenu obilato koriste uvoznici pa je u devet mjeseci prošle godine u RH, koja je inače gotovo samodostatna kad je riječ o jajima, uvezeno je čak 737 tona jaja, dok je u istom razdoblju godinu prije uvezeno 325 tona.

U sektoru procjenjuju da će statistike za 2013. u konačnici pokazati uvoz veći od 1000 tona ili 156 milijuna jaja, gotovo četvrtinu domaće godišnje proizvodnje jaja od oko 700 milijuna komada od oko 2,1 milijun nesilica, dok bi u 2014. te brojke mogle biti i puno veće.

Jakov Ćorić, vlasnik i direktor Gale, koja je naš najveći proizvođač jaja i prva farma nesilica po EU standardima, upozorava kako brojni proizvođači, koji još nisu ispoštovali standarde EU, “sami pile granu na kojoj sjede”. Od 154 farme EU pravila je do kraja 2013. ispoštovalo samo njih 58 s oko 882 tisuće nesilica. U postupku prilagodbe ih je još 41% s oko 450.000 komada. Kako ne bi izgubili kupce, neki od njih su i sami su u vrijeme kad ne proizvode dovoljno postali uvoznici, što prema Ćoriću nije dobro, jer tako sami ugrožavaju poslovanje u budućnosti.

– Na tržištu EU od 500 milijuna stanovnika koje ima 570 milijuna nesilica, hrvatska proizvodnja čini 0,3%, što je manje i od statističke pogreške. Dovoljna su 2-3 šlepera da unište hrvatsko tržište i ovo malo proizvodnje u Hrvatskoj – kaže Ćorić, kojega je usklađivanje s EU, s kojim je počeo još 2005., stajalo 33 milijuna kuna, od kojih je oko 7 milijuna dobio natrag iz IPARD-a. Inputi su veliki, a od države nema ni potpora.

Komentari