Ostanimo u kontaktu

DO ZAGREBA I NAZAD ZA 112 KN

Godišnja vinjeta za 150 eura, desetodnevna za 15 eura

Objavljeno prije

Autocesta_a1

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je mogućnost uvođenja vinjeta kao sustava naplate cestarine na autocestama. Butković je kazao da je već naručio izradu preliminarne analize. Ta najava novog ministra prometa bila je očekivana s obzirom na to da se on još dok je bio u oporbi zalagao za uvođenje vinjeta.

U tome bi trebao imati potporu i Mosta, u kojem su također u predizbornoj kampanji govorili o zamjeni naplatnih kućica “naljepnicama”. Profesor na Fakultetu prometnih znanosti Ivan Dadić već se godinama zalaže da promjenu sustava naplate cestarine na hrvatskim autocestama i uvođenje vinjeta, a o tome je 2008. godine izradio i cijelu studiju koja je pokazala da su vinjete puno bolje rješenje od postojećeg sustava. Profesor Dadić kaže da u Hrvatskoj 10-dnevna vinjeta za osobna vozila ne bi trebala biti skuplja od 15 eura (112 kuna), mjesečna bi pak iznosila oko 50 eura (375 kuna), a godišnja 150 eura (1125 kuna).

Sada je, primjerice, cijena cestarine za prvu kategoriju vozila od Čarapina do Zagreba 223 kune. Tako bi desetodnevna vinjeta koštala manje od trenutačne cijene jedne vožnje između krajnjih lokacija A1 autoputa. Mjesečna vinjeta bi opet stajala znatno manje od trenutačne vožnje do Zagreba i natrag. Za cijenu godišnje vinjete od 1125 kuna sad se pak na toj relaciji možete voziti četiri puta. A vinjete bi se u Hrvatskoj, smatra profesor Dadić, mogle uvesti relativno brzo.

Ako bi postojala snažna volja za to, vinjete bi se mogle primijeniti već od početka iduće godine. Pritom bi, ističe Dadić, u prijelaznom razdoblju bio u primjeni i postojeći sustav naplate. Vinjete bi se uvele prvo na autoceste kojima upravljaju državne tvrtke Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb, a onda bi se nakon dogovora s koncesionarima na Autocesti Zagreb – Macelj i Istarskom ipsilonu taj sustav naplate proširio i na te prometnice.

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije