Ostanimo u kontaktu

BANKROT

Doznajte tko će sve moći proglasiti osobni bankrot

Objavljeno prije

bankrot

Osobni bankrot moći će proglasiti oni građani koji zaista nemaju drugog izlaza jer je to zaista posljednji korak. No, što to zapravo znači? Na primjer – podignuli ste kredit za kupovinu stana ili automobila. No, u međuvremenu ste ostali bez posla i nemate ga kako otplatiti.

Dugovi se gomilaju, prijeti vam ovrha i gubitak krova nad glavom. U takvom slučaju, te ako predstečajno mirenje ne uspije, vaša imovina dolazi u ruke stečajnog upravitelja, koji vam pomaže u stezanju remena.

Ukoliko živite u stanu od 300.000 eura, on se prodaje, a vi se selite u manji i jeftiniji stan. Gubite, naravno, kreditne kartice, nema visokih telefonskih računa. Ukratko – štedite na sve moguće načine.

Zakon o osobnom stečaju je u pripremi, a u Vladi se očekuje u travnju. No, osobni stečaj neće biti rješenje za svakog s blokiranim računom. ‘Često se događa da vam je blokiran račun jer poslodavac nije uplatio plaću koja će biti uplaćena za, primjerice, 5 dana. Da bi postojao stečajni razlog potrebne su određene objektivne okolnosti. Puno veće i puno teže’, kaže Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa.

No ekonomski stručnjaci upozoravaju – za osobni bankrot potrebna je i financijska disciplina. Oko 300.000 blokiranih računa u Hrvatskoj pokazuje suprotno. ‘Precjenjujemo važnost takvog zakona, u Hrvatskoj u cjelini se ne primjenjuje. Postojeći zakoni se ne primjenjuju i građani imaju krivu sliku da će se svi njihovi problemi riješiti s tim. To zahtijeva veliku financijsku disciplinu’, kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Na nacrtu zakona još uvijek se radi, nakon toga slijedi javna rasprava, ali zakon bi se u Vladi trebao naći u travnju. Na ovaj zakon čekalo se već godinama, tražili su ga i udruge i sindikati, čak i predsjednik Josipović.

Svi dužnici koji zaista nemaju drugog izlaza svoje će račune moći srediti osobnim bankrotom. Naime, nakon roka kušnje od nekoliko godina, ukoliko dužnik pošteno prođe kroz stečaj, trebao bi mu se čak i otpisati ostatak duga, a on dobiti priliku za novi život i puno pametnije odluke.

Prenosi: Dnevnik.hr

Nastavi čitati

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Mrvice 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije