Ostanimo u kontaktu

OTVORENO PISMO

Dirljiva priča ratnog invalida koji prodaje bubreg da preživi

Objavljeno prije

vojnik

Zvonko Čulina je umirovljeni hrvatski branitelj i dragovoljac Domovinskog rata od 17. siječnja 1991. godine do 30. lipnja 1996. godine. Čulina ukupno ima 1.992 dana borbenoga djelovanja u Domovinskom ratu, invaliditet od 20 %, dvoje djece i teško bolesnu suprugu koja je 80% – tni invalid i to je, zapravo, cijeli njegov imetak. Čulina je, naime, već 23 godine podstanar i još uvijek nema svoj dom.

Situacija ove braniteljske, četveročlane obitelji široj javnosti postala je poznata kada je Čulina, pritisnut financijskim nevoljama, odlučio prodati bubreg, a zatim i štrajkati glađu:

– Prvo želim zahvaliti dobrim ljudima, braniteljima i onima koji to nisu, a prepoznali su moju muku, našim ljudima u Australiji, znanim i neznanim dobrotvorima koji su nakon mog prvotnog apela odreagirali i prikupili novac kojim sam, uz pozajmicu, sebi i svojoj obitelji kupio zemljište za kuću. Na to zemljište trebala je doći montažna kuća od ostvarivanja kredita putem ministarstva branitelja. A onda je uslijedio šok. Dobio sam odbijenicu. Kažu, ne ispunjavam uvjete… – rezignirano nam priča Zvonko Čulina koji napominje kako od svršetka rata nije dobio ni kune.

Čulina sve teže plaća podstanarstvo jer je njegova teško bolesna supruga ovisna o kućnoj pomoći i njezi pa se uz pozajmicu koju je uzeo za zemljište i koju treba vratiti, dugovi sve više povećavaju. Za život im ostaje nekoliko stotina kuna pa se nerijetko uputi u potragu za plastičnim bocama.

– Dosta mi “pojede” stanarina pa mi je izgradnja kuće prioritet. Al’ vidim, ništa od države, ništa od ministarstva pa sam opet prisiljen zatražiti od dobrih ljudi pomoć na bilo koji način, građevni materijal bi mi dobro došao. Razveselila bi me jedna cigla da mi je netko donese. Obećao sam sebi jedno: uspijem li sagraditi kuću za svoju djecu samo uz pomoć “običnih” ljudi, napisat ću otvoreno pismo svim institucijama koje na moj slučaj žmire. Zaista ih planiram osramotiti. Ja sam, naime, počeo pisati i knjigu o ratu, ali sam stao, pojela me depresija, ne mogu se više ni na što koncentrirati. Ali za to pismo koje će vladajući dobiti od mene imam “materijala”. Ne uspijem li nešto sagraditi i ostaviti svojoj djeci, bojim se da ću završiti kao moja prijateljica Slavica Hruškar koja si je oduzela život. Koristim priliku da svima kažem kako je bila divna žena koju sam dobro poznavao. Na ovakvu odluku natjerala ju je, prema mom mišljenju, ili teška bolest ili ovo najnovije snižavanje braniteljskih mirovina. S tim se nikako nije mogla pomiriti – priča ovaj branitelj.

“Svaku noć sanjam da će netko doći i kupiti moj vlastiti bubreg, to je jedino što mogu ponuditi. Znam da su u iznimnom teškom položaju i neki drugi hrvatski dragovoljci, pa je već jednom red da kažemo toj gospodi koja raspolažu s enormnim financijskim sredstvima – dosta je” kazao je Čulina još prije pola godine upozoravajući medije na činjenicu da on koji je mnogima osigurao topli dom, još uvijek nema svoj.

Svi koji su zainteresirani za pomoć Zvonku Čulini koji se za slobodnu neovisnu Hrvatsku borio punih 1992 dana, mogu ga kontaktirati na e mail: zculina65@gmail.com ili na mobilni telefon: 099/ 654 97 67.

Tekući račun: IBAN:HR2523900013290146398, SWIFT: HPBZHR2X – Hrvatska poštanska banka.

Prenosi: dnevno.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Mrvice 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije