Ostanimo u kontaktu
JURA SHOP – AKCIJA Vikend

TRI VELIKA PROJEKTA ZA OPĆINU SLIVNO

Razgovarali smo s načelnikom Općine Slivno, Smiljanom Mustapićem

Objavljeno prije

Smiljan Mustapić, načelnik Općine Slivno

U vremenu kada dobar dio doline slobodno da kažemo projektno stagnira mala Općina Slivno, bivša sastavnica velike Općine Metković, na pragu je realizacije značajnih projekata. Sa godišnjim proračunom od svega pet milijuna kuna u Općinu, koja po posljednjem popisu stanovništva broji dvije tisuće stanovnika, dolaze tri velika projekta, a to su Kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda naselja Blace, Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i Reciklažno dvorište.

Načelnik Općine Slivno, gospodin Smiljan Mustapić, u razgovoru nam je potvrdio da je prikupljena sva potrebna dokumentacija i čeka se potvrda projekta.

O Kanalizacijskom sustavu odvodnje otpadnih voda naselja Blace i Biljnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda gospodin Mustapić nam je rekao:

– To je ono najaktualnije što sad radimo. Završena je projektna dokumentacija za Kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda naselja Blace, kanalizaciona mreža, što je jedan dio, i drugi Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Kosovići, između Trna i Blaca. Projektna dokumentacija za tu investiciju iznosila je 450.000 kuna, i to je Općina Slivno sama isfinancirala. Sad smo u fazi prikupljanja uvjeta za lokacijsku dozvolu koju očekujemo za jedno mjesec dana, u svakom slučaju tokom ovog ljeta nadamo se dozvoli za ova dva projekta. Korak nakon toga je putem Europskih fondova i uz pomoć Hrvatskih voda iznaći sredstva za odraditi tu investiciju koja ukupno iznosi negdje između 11 – 12 milijuna kuna.

O samom modelu financiranja, Mustapić nam je rekao:

– U tom projektu imamo potporu Hrvatskih voda, uz čiju ćemo pomoć aplicirati na Europske fondove i uz omjer 90/10 ili 85/15 posto, dakle da Općina sufinancira 10 do 15 posto a ostalo iz fondova, realizirati taj projekt. To je i jedini način, jer naš je proračun negdje oko pet milijuna kuna i ne bi bilo realno, jer ni veće općine takvu infrastrukturnu mrežu, tipa kanalizacije ne rješavaju iz vlastitih sredstava.

Mala smo Općina ali uz ovaj imamo još dva odvojena sustava, jedan je Klek – Duboka – Komarna, koji preko Neuma ide na Mljetski kanal, za koji također postoji dokumentacija, i sad smo u međuvremenu prije dva mjeseca završili i izradu Izvedbenog projekta Kanalizacijskog sustava odvodnje otpadnih voda naselja Podgradina i Vlaka. To je onaj dio uz Neretvu koji graniči s Opuzenom i taj sustav bi se vezao na Opuzen na njihov prečistač, dodao je Mustapić.

O projektu izgradnje Reciklažnog dvorišta, kojeg su po Zakonu o komunalnom gospodarstvu općine i gradovi na svom prostoru dužni imati, gospodin Mustapić iznosi:

– Mi smo među prvima u Županiji koji smo izradili projektnu dokumentaciju za izgradnju Reciklažnog dvorišta. Također je u tijeku dozvola za potvrdu glavnog projekta, ispunjeni su svi uvjeti i očekujemo je negdje za mjesec dana. Vrijednost projektne dokumentacije iznosi oko 60-70 tisuća kuna, tu moram reći da smo od Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva dobili 60.000 kuna za taj dio, dok smo mi financirali ostatak. Vrijednost cijelog projekta je negdje oko milijun kuna, a sredstva planiramo iznaći preko Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, i uvjeren sam da ćemo ih dobiti jer imamo lokaciju u vlasništvu jedan kroz jedan, i sve potrebne papire tako da ne vidim nikakav razlog da se ove zime, ili eventualno slijedećeg proljeća ne realizira izgradnja Reciklažnog dvorišta na području Općine Slivno, potvrdio nam je Mustapić, te dodao: – Specifično je, mi smo turistička općina i takorekući svakodnevno se borimo s krupnim otpadom koji se baca na različita mjesta. Ljudi kada renoviraju kuće, vikendice neodgovorno to odlože na bilo koje mjesto, ali evo na ovaj način će to biti posebno razdvajano u reciklažnom dvorištu tako da se nadam da će Općina samim tim biti i urednija.

Nedvojbeno je da u tim projektima leži razvoj i perspektiva. Budući da je Općina Slivno pri kraju i s projektom Katastarske izmjere, a sama Općina je solidno infrastrukturno pokrivena – svaka kuća ima vodu i sve druge potrebne priključke, ceste su u relativno dobrom stanju, rješenjem problema kanalizacione mreže Mustapić s razlogom Općinu Slivno vidi investitorima vrlo atraktivnom.

Tekst: Dalibor Čutura

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl5 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije