Ostanimo u kontaktu

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Ministar Butković potpisao 80 milijuna kuna vrijedne Ugovore za projekte izgradnje i rekonstrukcije u 13 luka

Objavljeno prije

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u četvrtak su potpisani Sporazumi vrijedni 80 milijuna kuna kojima će se izgraditi i sanirati ukupno 13 luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja.

Sporazume je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisao zajedno sa  ravnateljima lučkih uprava Rabac, Crikvenica, Rab, Bakar-Kraljevica-Kostrena, Novi Vinodolski, Novalja, Senj, Zadar, Korčula i Vela Luka te lučkih uprava Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

„Danas potpisujemo Sporazume i Ugovore vrijedne ukupno 80 milijuna kuna za 25 projekata u 13 luka u sedam jadranskih županija. Naime, svjedočimo svojevrsnoj „renesansi“ na jadranskoj obali jer nikada do sada nije ulagano u lučku infrastrukturu kao što je to slučaj danas.“, rekao je uoči potpisivanja ministar Butković. Uz to, ministar mora, prometa i infrastrukture dodao je da mu je drago što su tijekom ove godine potpisani i prvi ugovori za projekte koji se financiraju europskim novcem. „Do danas smo potpisali sedam projekata ukupno vrijedna 200 milijuna kuna, a nakon usvajanja Nacionalnog plana krenut će se sa daljnjim potpisivanjem europskih projekata za što nam je na raspolaganju gotovo 80 milijuna eura.“ istaknuo je ministar Butković zahvalivši se lučkim upravama na dosadašnjoj suradnji i pripremi projekata.

Prisutnima se u ime svih potpisnika obratio i ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar Davor Škibola. „Zahvaljujem Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i ministru Olegu Butkoviću osobno, što su prepoznali naše potrebe. Ovo danas u biti predstavlja kontinuitet aktivnosti kojima se prepoznaju potrebe naših otočana, ali i drugih ljudi koji žive u priobalju, i za koje su naše luke od životne važnosti. Nadam se da ćemo sa svim ovim aktivnostima nastaviti i dogodine, te da ćemo i dalje raditi i ulagati u našu lučku infrastrukturu.“, rekao je Škibola.

Potpisani Sporazumi i Ugovori o dodjeli proračunskih sredstava odnose se na 25 infrastrukturnih projekata i to:

  • projekt Lučke uprave Rabac za rekonstrukciju komunalnih vezova u Trgetu,
  • projekt Županijske lučke uprave Crikvenica za dogradnju luke Selce,
  • projekti Županijske lučke uprave Rab vezani uz sanaciju i rekonstrukcije luke Melag i dogradnju platoa u trajektnoj luci,
  • projekt Županijske lučke uprave Bakar-Kraljevica-Kostrena za izgradnju komunalnih vezova u luci Carovo,
  • projekt Županijske lučke uprave Novi Vinodolski za dogradnju  luke Povile,
  • projekti Lučke uprave Novalja za izvođenje radova na zapadnoj obali u Lunu, uvala Tovarnele i uređenje obale za prihvat katamarana u luci Novalja,
  • projekti Lučke uprave Senj za izvanredno održavanje luke Senj,
  • projekti Lučke uprave Šibensko-kninske županije za izgradnju luke Šibenik – uvala Vrnaža, izgradnje i rekonstrukcije luke Prvić Šepurine i proširenje i uređenje obalnog pojasa Dolac u luci Šibenik,
  • projekti Županijske lučke uprave Zadar za sanacija luka Silba Žalić, Vinjerac, Mrljane – otok Pašman, Pakoštane i rekonstrukcije obale u luci Jazine“,
  • projekti Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije koji se odnose na uređenje glavnog lukobrana luke Sutivan, proširenje obale na istočnoj strani luke Postira kao i rekonstrukcija i izgradnja luke Kaštel Stari,
  • projekti Županijske lučke uprave Korčula za izgradnju nove operativne obale uz trajektni pristan Dominče,
  • projekti Županijske lučke uprave Vela Luka vezan uz sanaciju dijela obale Kale-Plivalište u Veloj Luci,
  • projekti Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije vezana za sanaciju lukobrana luke Prigradica i rekonstrukciju dijela luke u Trpnju.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije